Ove godine Osnovni sud u Herceg Novom imao je 4831 predmet, od toga je riješeno 2147, ili 50%. Po sistematizaciji ova isntitucija treba da ima 6 sudija i predsjednika ili predsjednicu, koja je istovremeno sutkinja. Međutim, nedostaje četvoro sudija, a taj problem traje još od 2020. godine.
Na ovo je ukazala predsjednica Osnovnog suda Herceg Novi, Vesna Gazdić, predstavlajući godišnji izveštaj o radu. Poseban problem je nerješavanje starih predmeta “crvenih omota”.
Gazdić se osvrnula i na besplatnu pravnu pomoć, porast krivičnih dijela iz oblasti nasilja u porodici, izmjene Krivičnog zakonika Crne Gore, te na uspješnu saradnju sa Upravom policije, NVO sektorom, Centrom za socijalni rad i medijima. Institucija je otvorena za sve, kaže Gazdić i svako može dobiti brzu informaciju o statusu njihovog predmeta.
“Ne mogu biti nezadovoljna rezultatom od 50% riješenih predmeta. Vezani smo za sudijsku normu, mi svi smo prebacili normu i svaki sudija ima preko 80 odsto riješenih predmeta, rade za dvoje. Pored neodstatka sudija ogroman nam je problem rješavanje crvenih predmeta starih omota, starijih od tri i više godina. Tu je nizak broj krivičnih predmeta, ali parničnih je neriješeno čak 458”, navodi predsjendica Osnovnog suda.
Troje sudija je riješilo 313 starih predmeta, plus brojne iz tekućeg rada ove godine, među kojima su složeni parnični predmeti. Tu su, ističe Gazdić, milionskli sporovi, hitni predmeti, pritvorski…Pri tom se u cijelom pravosuđu Crne Gore krši Zakon o suđenju u razumnom roku.
“Prvo veliki je broj predmeta za koji su sudije zadužene, između 600 i 1000 predmeta i činjenica je da je za 20 radnih dana nemoguće zakazivati više od 7 predmeta u toku dana. Onda je logično da ostali moraju do čekaju i do pet mjeseci. Nailalizimo na nezaodvoljstvo građana, ali radimo sve što je u našoj mogućnosti”.
Prošle sedmice na sastanku u Vrhovnom sudu, koji je poslije tri godine konačno dobio predsjednicu, predstavljen je rad svih Sudova i tu s e moglo čuti da Osnovni sud u Herceg Novom nije lošiji od drugih, ističe Gazdić. Nema zainteresovanih kandidata da se jave na oglase za sudije , iako je sada omogućena obavezna jednogodišnja sudska praksa i u Herceg Novom, bez odlaska u Podgoricu.
Na žalost, dodaje Gazdić, naš Sud nema ni Vijeće, koje bi odlučivalo o prigovorima na rješenja o privremenim mjerama, pa se predmeti “voze “ do Podgorice u Vijeće Višeg suda, koje određuje dalje kome će dati predmet.
“Takođe nemamo ni krivično vanraspravno vijeće, a rokovi su hitni da se donose mjera nadzora. Predmet se opet vozi za Podgoricu, pa za Kotor gdje se rješava. Suočeni smo sa velikim pritiskolm ne samo zbog odgovornosti posla, nego zbog rokova koje ne smijemo prekoračiti”.
Iduće godine se očekuje nacionalni program za rješavanje starih predmeta koji čekaju od 3 do 8 godina, najvila je Gazdić.
Uvedena je nova dobra sudska praksa, institut pružanja besplatne pravne pomoći, o čemu građani još ne znaju dovoljno.
“To podrazumijeva potpuno ili djelimično pokrivanje troškova pravnog savjetovanja, zastupanje pred Sudom, Tužilaštvom i čak u postupku pred javnim izvršiteljem. Riječ je o pravnoj pomoći za lica koja zbog imovnog stanja nisu u mogućnosti da ostvare sudsku zaštitu. To pravo imaju korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice, djete bez roditeljskog staranja, lica sa invaliditetom i žrtve nasilja”, navodi Gazdić.
Broj krivičnih predmeta je u porastu za 10% u odnosu na 2023.godinu, što zabrinjava posebno zbog 100% porasta krivičnih djela nasilja u porodici. To su predmeti koji se moraju hitno rješavati i nerijetko se dešava da se okrivljenima izriču mjere pritvora, kao i mjera nadzora i sastajanja sa žrtvom nasilja.
Gazdić se pohvalila izuzetnom saradnjom sa Upravom policije, koja pomaže i u parničnim predmetima. Takođe, dodaje i da je divna saradnja sa Centrom za socijalni rad. Obje institucije kubure s kadrovima , a daju maksimalnu podršku Sudu. Iz NVO sektora je veliki broj upita i ekspresno im iz Suda odgovaraju na tražene podatke o nasilju u porodoici, maloljetničkoj delikvenciji, koja je čak 200 odsto u porastu prema broju krivičnih predmeta.
Načelnik Odjeljnja bezbjednosti Herceg Novi, Dragan Kontić, ukazujući na profesionalnu i korektnu saradnju sa Osnovnim sudom u Herceg Novom smatra da ona može biti bolja. Obaveze koje su naložene od Suda su hitne, pa se policija usklađuje sa tim, uprkos deficitu izvršilaca. Saradnja je i u slučajevima kada su okrivljeni nedostupni po naconalnim i međunarodnim potjernicima
“U ovom trenutrku u Herceg Novom nemamo niti jedno lice za kojim se traga da bismo ga lišili slobode I priveli Sudu. Imamo nekih lica koja su vezana za Viši sud, to su teži predmeti, ali i tu moramo imati stalno postupanje da bismo ih priveli pravdi. Izražen problem je nasilje u porodici i zajednici, posebno je teško ispratiti kako se sprovode mjere nadzora da se ne bi desili teški ishodi. Za nasilje u porodici je povećan 100 posto broj krivičnih dijela u odnosu na prethodnu godinu. U ovoj godini ih je 65 čak, a kazne sustrože. Dominantno je problematično vršnjačko nasilje i moramo imti intenzivnu edukativnu kampanju”, navodi Kontić.
Vesna Bojić Crnogorčević iz Centra za socijalni rad zahvalna je Sudu na podršci, ističući da imaju dosta slučajeva gdje treba odmah zaštiti djecu prilikom razvoda i nasilja u porodici.
Sanja Crnić iz NVO Ksena naglašava da brzo djelovanje policije, tužilaštva, suda, utiče da se slučajevi porodičnog nasilja, sa kojiam se suočava ta NVO, mnogo brže zaključe. Trebalo bi brže dodijeljivati besplatnu pravnu pomoć. Ona je pozavla sve sugrađane žrtve nasilja da se jave kako bi dobili zaštitu. Založila se da se u Herceg Novom otvori Krizni centar, ali u tome im treba pomoć lokalne uprave, koja je do sada izostala, ističe Crnić.
O dobroj saradnji sa Osnovnim sudom govorile su i Vesna Odalović iz NVO Nova šansa u Novom, kao i Ljiljana Krstić iz NVO Sunčev zrak.
