Zadatak crnogorske politike je da i ove godine osigura bezbjednu turističku sezonu, posebno na Crnogrskom primorju, da ojača kadrovski, te da u saradnji sa policijama regiona i Evrope smanji djelovanje kriminalnih organizovanih grupa i korupciju. To je poručeno sa prve međunarodne panel diskusije o bezbjednosnom okviru Crne Gore kao turističke destinacije, u organizaciji Nezavisnog sindikata policije Crne Gore u Bijeloj.
Opšti je zakjučak da je Crna Gora bezbjedna država, te da su sve inicijative u bezbjednosnom sektoru na Zapadnom Balkanu dobrodošle, smanjuju stope kriminala i povezuju države u zajedničkom interesu ka članstvu u EU.
Državni sekretar MUP-a , Petar Koprivica , govrio je o Berlinskom procesu i Otvorenom Balkanu.
“Berlinski proces je iniciran 2014. godine, a on je kao i kasnije Otvoreni Balkan u načelu zamišljen da kroz razne aktivnosti doprinese procesu evropskih integracija država Zapadnog Balkana i pospješi njihovu saradnju kroz razne projekte. Benefit Berlinskog procesa je sporazum o slobodi kretanja na Zapadnom Balkanu iz novembra 2022. godine, pa građani sa ličnim dokumentom sada mogu da prolaze granice”. Otvoreni Balkan je, pak, smatra Koprivica, politički škakljivo pitanje, a “sve inicijative imaju cilj da sarađujemo i razmjenjujemo informacije, na što nas podstiče i EU”.
Na pitanje da li će otvranje granaca, slobodan protok robe i usluga biti bezbjednosna prijetnja, ili će značiti manje kontrole, on kaže da količina novca i finansijskih sredstava koji se obrću u kriminalnim grupama su toliki da nerijetko premašuju sve budžete pojedinčanih zemalja, a možda i grupno za neke stavri.
“Sve se mjeri i u milijardama. Sve zemlje imaju veliki izazov kako tome odgovoriti. Koliko god jedna država ima razvijenu bezbjednosnu konponentu, kriminalne organizacije u regionu dobro sarađuju i nemaju ograničenja u radu. Moramo naći način da izađemo na čistac sa njima, na megdan toj pošasti. Usljed obračuna kriminalnih klanova možemo imati narušavanje javnog reda i mira, ugrožavanje života, kao što je bilo dva puta u prošlosti Crne Gore. Nekada je bio kodeks u tim strukturama, ali one danas ne prezaju ni od čega”, upzorava on.
Ipak, ukoliko se otvore granice, Koprivica misli da ne postoji bezbjednosna prijetnja, naprotiv. Upravo kroz saradnju možemo prije doći do operativnih podataka i saznanja o kretanju tih grupa i djelovati preventivno i represivno.
Predjsednik Internacionalne policijske organizacije u Crnoj Gori, Ivan Pekić, ocjenjuje stanje bezbjednosti povoljnim u Crnoj Gori i zna koliko bezbjednost utiče na razvoj turizma. Međunardni je eskspert , sa tri završena fakulteta, a mentor mu je, kaže, bio profesor Dragan Simeunović, direktor Akademije za nacionalnu bezbjednost pri Bezbjednosno-informativnoj agenciji Srbije.
“Sa aspekta ukupne bezbjednosti Crna Gora je stabilan cjelokupni sistem bezbjednosti, posebno sa aspekta rada Uprave policije MUP-a. Nacionalna policijska organizacija je možda i prepoznata u javnosti kao jedan od većih kritičara nekih manjkovosti u samom sistemu bezbjednosti, ali ne i cjelokupnog sistema, jer smatram da u uslovima u kojima rade pripadnici Uprave policije i MUP-a, nadljudskim naporima u pripemi ljetnje turističke sezone, daju svoj maksimum. Cjelokupna bezbjednosna situacija u Crnoj Gori je dobra. Imamo mlade spremne da odgovore svim bezbjednosnim izazovima i rizicima koji opterećuju region. Magistrirao sam iz oblasti terorizma i u literaturi se navodi da su teroririzam i turizam specifični za nauku bezbjednosti. Generalno nas možda dodatno opterećuju transnacionalne kriminalne grupe . Poznati smo po škaljarskom i kavačkom klanu, oni su problem svih bezbjednosnih službi svijeta i za Upravu policije je to u narednim godinama jedan od najvećih problema, s obzirom na deficit kadrova”, ističe Pekić.
S obzirom da se spustila starosna granica odlaska plicajaca u penziju na 50-tak godina i da Policijska akademija u Danilovgradu ne može da obuči toliki broj kadrova, to je opterećujući problem, dodaje on.
Prema njegovim informacijama 70-tak službenika je manje ove godine u odnosu na prošlu za Crnogorsko primorje. Zato samo “zajedničkom sinergijom možemo odgovoriti izazovima u sezoni, kao i izdvajanjem više sredstava za Upravu policije i sistem bezbjednosti”.
Na skupu se čulo i da EU daje podršku inicijativama i projektima u suzbijanju ekstermizma i terorizma, te da ohabruje zemlje Balkana na međudržavnu saradnju, ne samo sa Europolom i Interpolom, te da nađu model kako da međusobna razmijena informacija bude bolja.
