Peticija za vraćanje spomenika Rudolfu Karužiću – Njunju

U Herceg Novom ne prestaju polemike nakon što je nedavno inspektorka zaštite kulturnih dobara na inicijativu Opštine Herceg Novi, utvrdila da je podizanje spomenika ođžačaru, novskom ”oriđinalu”, Rudolfu Karudžiću-Njunju 2009. godine obavljeno bez dokumentacije. Uslijedilo je ekspeditivno uklanjanje, u zakonskom roku, od tri dana. To je izazvalo burne reakcije građana Herceg Novog, dijela stručne i političke javnosti.

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović je za naš portal kazala da se to “moralo desiti”, ostavljajući mogućnost da, ukoliko Ministarstvo dobije novu inicijativu, i Skupština opštine da “zeleno svjetlo” spomenik Njunju može da se vrati, na neko drugo, ili možda isto mjesto.

U međuvremenu, preko FB Grupe prezadovoljnih građana Herceg Novog objavljeno je da je organizovano potpisivanje peticije za vraćanje spomenika Njuju, za sada, u nekoliko novskih kafića:

U kaficu “Ipon” 2 na pijaci, u konobi “Stara kuća”, kod pijace, kafe baru “Škuribanda”, kafe baru “Kontra”, plažnom baru “Žaba”, kafe baru “Lokanda”, na kruševačkoj pjaci, kafe baru “Belavista” na trgu Belavista, kafe barovima “Citadela”, “Nautica” i “Porto” na Škveru.

Po komenatrima na društvenim mrežama preovlađuje mišljenje da  spomenik nije trebalo uklanjati, da Njunjo “nije nikom ništa skrivio”, već je samo bio posveta svim novskim oriđinalima i turistička atrakcija Herceg Novog.

Predloženo je da građani, pored potpisivanja peticije, organizuju i manju grupu, koja bi popisala sve spomenike u Herceg Novom i da se Ministarstvu i Upravi za zaštitu kulturnih dobara dostavi zahtjev za kontrolu dokumentacije kako bi se uklonili svi oni koji nemaju saglasnost i validne papire “bez obzira o kome se radi, makar bio i spomenik Ivu Andriću”. Ukoliko inspektorka ne bi postupila, predlog je i podnošenje krivične prijave.

A novski istoričar umjetnosti, publicista, prof. u penziji, Lazar Seferović podsjetio je i na jednu zanimljivost.

“Poznati crnogorski slikar i vajar Vojo Stanić, nakon završene Akademije likovnih umjetnosti, odsjek skulpture, u Beogradu, preselio se u Herceg Novi… Osim što je u Herceg Novom izrazio svoj mediteranski duh, Stanić je inspiraciju nalazio i u ljudima. I Njunjo je, svojom autentičnošću, uspio da skrene pažnju vrsnom slikaru”, ističe Seferović i to dokazuje fotografijama.