Planinske markacije kao mete nerazumnih strijelaca

Većinu od 120 km markiranih staza na području hercegnovske opštine označio je crvenim krugom s bijelom tačkom dipl.arheolog, planinar, pasionirani  zaljubjenik u Orjen i prirodu, istraživač zanimljivih i vrijednih kulturoloških, istorijskih i prirodnih otkrića, Željko Starčević. Pri tom uvijek upozorava i na devastaciju  prirodnih i civilizacijskih vrijednosti. Ovoga puta ukazuje na  ružne scene sa primorske planinarske transverzale Orjen, Lovćen, Rumija, dio u okolini Crkvica. Neko je devalvirao svu njegovu i muku njegovih kolega da markira planinske staze, ali i doveo u opasnost planinare i rekreativce.

“Šta reći o intelektu onoga koji zaključi da su markacije idealne za gađanje iz vatrenog oružja, pa ushićeno redom raspali iz dugih cijevi po (drugim) bukvama na planinarskoj stazi, gdje god ugleda markaciju? Toga očito ne muči razmišljanje hoće li se neko slučajno naći na liniji vatre i nastradati, hoće li se izranjavano drveće sasušiti, a pogotovo ne, hoće li nepotrebno napraviti dodatna posla ljudima koji stazu održavaju. Bitno je jedino ovako visokoumno se zabaviti”, ističe ozlojeđeni Starčević, koji nam kaže da ovo, na žalost, nije ništa novo, niti je izolovani slučaj.

Željko vodi sekciju za markaciju i vodičku službu PK Subra. Još od osamdesetih godina prošlog vijeka nastoji da planinarima pokaže put i markira staze u zaleđu Boke, kroz vrleti Orjena, Luštice, a posljednje dvije-tri godine radi na revitalizaciji mreže markiranih staza na području Budve. Crvenim krugom s bijelom tačkom označio je do danas stotine i stotine kilometara. Danas je to osnova standarda u markiranju u svim državama bivše SFRJ. Stanovnik slovenačkog Novog mesta, grada pobratima Herceg Novog, Alojz Knafelc, uveo je markaciju planinskih staza 1922. godine. Stračević se prošle godine našao među pobjednicima fotografsko-likovnog konkursa Opštine Novo mesto i Planinskog društva Krka povodom 100. godišnjice obilježavanja Knafela. Među pet najboljih nagrađene su njegove dvije fotografije Subre i Paštrovića.