Morska voda opet je prodrla u staro gradsko jezgro Kotora, ali je plimni talas zahvatio cijelo područje do Ulcinja. Kako nam kaže Bijeljanin Marjan Malović, koji je cijeli život na moru i uz more, plimni talas nije rijetkost ni u Bijeloj.
“Bilo je grđe nedavno, kada je bilo veliko jugo. Dešavalo se da Malo mulo, do bazena, bude skroz prekriveno vodom. Nije se moglo čizmama doći do njega. Sada već nekoliko dana nivo mora dođe do ivice kamena. Još nije počelo da opada. Velika je baš plima. Od škole do lokaliteta Kozara, prema Baošićima u dužini od 100 m sva mala mula, ili ponte, ne vide se. Mještani su ih pravili da bi stigli do barke”.
Gotovo je neprimjetno da pada plima, dodaje Malović.
Inače, jake plime i jake oseke se javljaju u razdobljima punog i novog Mjeseca kada je uticaj Mjeseca na privlačnost prema Zemlji pojačan utiecajem položaja Sunca naspram Zemlje, to odnosno za vrijeme punog i novog Mjeseca sva tri tijela se nalaze u ravnini, te je zbog toga uticaj na plimu i oseku najjači.
Naučne projekcije govore da će u Boki kotorskoj porast nivoa mora do kraja ovog vijeka imati veći uticaj na ekosistem, nego na antropogene aktivnosti u obalnim zonoma. To se može zaključiti iz do sada sprovedenih istraživanja u pilot zoni Interreg Euro-MED projekta MedSeaRise.
Za Boku kotorsku izrađena su tri scenarija na osnovu matematičkih modela i dostupnih meteoroloških podataka. Po prvom scenariju, nivo mora će do 2100.godine porasti za 7,5 cm, po drugom za 17,5 cm, dok nadrastičniji scenarijum predviđa porast od čak 37,5 cm.
