Predatorske vrste koje nisu autohtone u Jadranskom moru, kalifornijska pastrmka i atlantski losos godinama se uzgajaju u moru u Velebitskom kanalu i na Kvarneru. Iako ribari tog područja stalno upozoravaju da redovno bježe iz kaveza, a Institut za oceanografiju i ribarstvo Hrvatske nije bio saglasan da se uzgajaju vrste koje nisu autohtone, iz resornog Ministasrtva Hrvatske su dali dozvolu kompaniji Adriatic Farming da se bavi ovom proizvodnjom, jedinom na Mediteranu.
O posljednjem bjekstvu, po pisanju hrvatskih medija, preko 100 jedinki lososa se našlo slobodno u moru. Riječ je o invazivnim vrstama koje nanose štetu ekosustavu, na što su upozorili iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo Hrvatske. Apeluju na sve koji ih primijete da to odmah jave.
Ulov nenativne vrste – atlantskog lososa (Salmo salar) i pastrmke (Oncorhynchus mykiss), upućuje na bijeg iz uzgojnih kaveza smještenih u podvelebitskom kanalu nije novost, kažu iz Instituta. Navode da svaka uzgojna vrsta u akvakulturi, posebno ako nije autohtona, nosi potencijalne ekološke, a posljedično i ekonomske rizike.
Kako program praćenja okoline nije dodijeljen toj naučno instituciji nemaju saznanja o tome kako je i kada tačno došlo do prebjega lososa iz kaveza, kolika količina ribe je dospjela u otvorene vode, te je li uzgajivač sprovodio sve mjere zaštite, pogotovo one povezane s brzim djelovanjem prilikom bijega ribe u otvorene vode.
“Na temelju dosadašnjih dojava, prisutnost lososa zabilježena je od otoka Unija i istočne obale Istre na sjeveru do Privlake na jugu. Izgledno je da će se lososi ubuduće pojavljivati i u širem području od navedenog. Ulovljene jedinke teže između 1 i 3 kg, no poznato je da lososi mogu doseći znatno veću masu. Ovim putem vas molimo da nam dojavite svako vaše zapažanje lososa u Jadranu”, poručili su iz hrvatskog Instituta.
A u našoj naučnoj instituciji, Institutu za biologiju mora iz Kotora, takođe prate situaciju sa neodrživom praksom koja može ugroziti krhku ekološku ravnotežu Jadranskog mora.
Kako za Novski portal kazuje dr Milica Mandić, preko 70% lososa na tržištu je iz uzgoja, ali najveći problem je to što je dozvoljeno da se neautohtona vrsta uzgaja u Jadranu.
“U Crnoj Gori to nije dozvoljeno. Kod nas je zabranjeno uzgajati neautohtone vrste u moru. Ovo u Hrvatskoj je bilo za očekivati. I u uzgopju orade i brancina imamo redovno bjegove iz kaveza, usljed kidanja mreža, oštećenja kaveza. Ali to su autohtone vrste i teško se mogu razlikovati od divljih kada se nađu u moru. Pitanje je samo da li su odbjegli lososi hibridne jedinke, što se često pravi u mrijestilištima, da se ne bi razmnožavale u slučaju bjekstva”, ističe dr Mandić.
Losos je hladnija riblja vrsta i voli hladnije vode i prema njenom mišljenju ne bi trebalo očekivati da će se namnoži u Jadranu.
“S druge strane tu je konkurencija za hranom, pa može doći do negativnog uticaja na ekosistem i biodiverzitet. Jer, sve dok je hladnije more losos i pastrmka se moraju nečim hraniti. Prilično su grabežljive vrste i vremenom dobijaju veliku masu hraneći se divljim vrstama. Tako će, gledajući naše divlje vrste, ribe imati uže područje ishrane. Osim toga, u masovnom uzgoju, usljed velike biomase često bude i nekih parazita, virusa, bolesti..dosta je različitih rizika koji mogu značajno uticati na životnu sredinu i na druge riblje vrsta. Posebna priča je razmnožavanje, ali s obzirom na to da je losos nenativna vrsta, u našem moru nemamo divljeg lososa sa kojim bi se odbjegli iz uzgajališta mogli ukrstiti i onda doći do stavranja neke nove genetske linije,” objašnjava dr Mandić.
Inače, ona nam potvrđuje i da na našem dijelu Jadarana, ali i na cijelom Mediteranu, od decembra prošle godine nema više VER virusa, otkrivenog kod nekih vrsta riba, poput kernji. Voda se ohladila i ta vrsta infekcije je nestala.
