U nedelju 30. oktobra, u tri sata poslije ponoći kazaljke treba pomjeriti sat unazad, čime će početi zimsko računanje vremena. Ali kako na to reaguje naš organizam?
Još je toplo, tokom dana se u momentima osjećamo kao da je ljeto, ali dani postaju kraći. Neko ovu promjenu bioritma smatra poželjnim je ostaju uru duže u krevetu, ali drugima nikako ne prija.
Neke studije su pokazale da promjena vremena remeti prirodne cikluse sna u tijelu, što može uticati i na fizičko i na mentalno zdravlje.
Evropski parlament je 2019. godine izglasao da se ukine pomjeranje sata nakon što je studija pokazala da bi 84 odsto ljudi u zemljama koje su učestvovale u ljetnjem računanju vremena željelo da se ono prekine.
Ljudski mozak ima biološki sat, poznat i kao cirkadijalni ritam, koji radi u ciklusu od 24 sata.
Bilo da dobijate dodatni sat ili gubite sat sna, ovo uzrokuje poremećaj ciklusa spavanja i nekim ljudima može biti teško da se prilagode normalnom rasporedu, navode iz klinike “Mayo”.
Poremećen san, takođe, potencijalno može da dovede do većeg rizika od kardiovaskularnih bolesti.
Gubitak jednog sata sna tokom promjene vremena u proljeće povezan je sa porastom srčanih i moždanih udara. U Sjedinjenim Državama, bolnice prijavljuju 24-postotni porast slučajeva srčanog udara svake godine u ponedjeljak nakon što se kazaljke pomjere unaprijed.
Istraživanja su takođe pokazala porast saobraćajnih nesreća u popodnevnim časovima u hladnijim mjesecima, jer se vozači prilagođavaju promjeni vremena.
Kada se kazaljke vrate u jesen, ujutru dobijamo dodatni sat dnevnog svjetla – međutim, to traje samo nekoliko nedjelja prije nego što se dani skrate, a izlazak sunca postane sve kasniji.
Povećan broj sati u mraku može dovesti do lošeg raspoloženja i depresije kod nekih ljudi, kao i umora, bolova u mišićima i oslabljenih kostiju zbog nedostatka vitamina D. Manje svjetlosti može da spriječi i pravilan rad dijela mozga, te proizvodnju melatonina (hormona spavanja) i serotonina (hormona raspoloženja).
