Rasterećen akademskih standarda, tražeći odgovore na sopstvena pitanja i fenomene koji ga intrigiraju, autor knjige, „Nadziranje demokratije”, koja je promovisana na hercegnovskom Sajmu knjiga, prof. Slaviša Orlović, nema dilemu. Svijet se kaže nalazi globalno na prekretnici, a u medije je poljuljnao povjerenje.
O provokativnoj i aktuelnoj temi, o odnosima u trouglu –politika, mediji, demokratija – kao i o uticaju ubrzanog razvoja tehnologije na društvo, pored autora govorili su i izdavač Zoran Hamović (CLIO) i dr Vuk Vuković, vanredni profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju.
“Mediji su inicijalnu ulogu koju su imali da informišu i budu kontrola vlasti, danas preokrenuli u svoju suprotnost i služe za nadziranje građana. Informisanje je postalo dezinformisanje, vijesti su postale lažne, istina je postala postistina. Demokratija je ugrožena sa više strana. U čitavoj istoriji društva i medija, prateći pojmove istine i laži, postoji borba za slobodu i borba za vlast uz pomoć medija. Mi kao konzumenti se pitamo da li mediji izvještavaju o onome što se desilo i da li se zaista desilo ono o čemu madiji izvještavaju“ navodi prof. Orlović, koji je i šef Katedre za novinarstvo i komunikologiju na beogradskom Fakultetu političkih nauka,
Za vanrednog profesora na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, dr Vuka Vukovića, knjiga je izuzetan doprinos teoriji medija. Zanimljiva mu je priča o algoritmu, koji se popsmatra kao isključivo tehničko pitanje. U suštini je, ipak, političko pitanje, tvrdi dr Vuković.
“Potpuno je nebitno da li mi imamo pametni telefon, sigurno ga ima neko ko sjedi pored nas i to je sasvim dovoljno za prikupljanje podataka, koji se u krajnjem koriste u političke svrhe. Dobar primjer je pobjeda Trampa u Americi ili Bregzit, gdje se na osnovu ne tako velikog broja podataka, koji su se obrađivali tako da je jasno mogla da se koncipira i komunikaciona strategija i medijska komunikacija. Neka novija istraživanja su pokazala da je dovoljno samo deset reakcija na platformama da nas algoritam upozna bolje nego što nas poznaju najbliži ljudi“, navodi on, dodajući da je pored medisjke, ključna politička pismenost.
Preporučuje da politiku ne treba shvatati u spekulativnom kontekstu već u traženju odgovora na pitanje šta javna politika čini za nas građane i društvo u svakodnevnom životu.
“To znači koga javna politika u naše ime angažuje da obavlja javnu djelatnost. Današnje društvo usmjereno je projektnom logikom i fondovima, a posljedica je da se istraživanja usmjeravaju na zadovoljavanje tih rezultata ili kvazi rezultata onoga što je savremeno društvo”.
Jasno je da politika zloupotrebljava medije, kaže direktor i glavni urednik izdavačke kuće Klio, Zoran Hamović, ali je glavno pitanje šta je krajnji cilj onih koji nadziru. Za njega je knjiga „Nadziranje demokratije“ dijagnoza savremenog društva, a kad se uspotsavi dijagnoza lakše je tražit lijek.
Iako, kako kaže, nadzor nije ništa novo u istoriji, danas prvi put imamo priliku da vidimo da se svijet osvaja tehnološki, a novo je da ljudi dobrovoljno prihvataju to ropstvo. S tim što je borba za većinu putem medija osnovno sredstvo borbe za moć .
Autor knjige, prof. Orlović ističe da su u Srbiji svjesni klasične spin diktature:
“Pojavila su se nova zanimanja, bloger, influenser, tviteraš… Kada pogledamo kako se to reflektuje na polje politike, kada se pomiješaju piplmetri ružičastih televizija, tabloida i kontrolisanih medija, onda biramo te predstavnike krupnog kapitala. Kada sam završavao knjigu pojavio se CHAT GPT …u naučnoj zajednici imamo dva programa koji kontrolišu vjerodostojnost naučnih radova. Sada je to dovedeno u pitanje”.
Nove genracije se rađaju i stasavaju uz nove medije i nova pravila. Za njih je problem nadziranja i kreiranja stvarnosti uz pomoć tehnologije prirodan proces, ali starija generacija sa iskustvom raznih društvenih sistema, dužna je da upozori na mogućnosti ugrožavanja slobode i demokratije, poručeno je sa promocije ove autentične knjige o odnosima u trouglu-politika, mediji, demokratija.
