Nije lako biti pacijent, ali ni medicinski radnik, posebno ljekar. Mnogi kažu da je to posebno teško danas kada je zdravstvo Crne Gore opterećeno brojnim problemima, nedostatka sredstava za normalno funkcionisanje, kadrova, opreme…
Postoje razna istraživanja o iscjeljujućim svojstvima kvalitetne komunikacije između pacijenta i ljekara, ali i medicinskih sestara i tehničara. Glavna poruka svih jeste da i dobrom komunikacijom lijekari mogu liječiti, odnosno pomoći pacijentu.
Upravo loša komunikacija jednog pacijenta i zaposlenog u Domu zdravlja Herceg Novi povod je za ovu priču kojoj se mogu pridodati i primjedbe drugih pacijenata na rad osoblja ove ustanove u posljednje vrijeme.
Naš sugrađanin J.T. je invalidno lice, obratio nam se pismom i ispričao u detalje kako njegova majka, a kasnije i on dva dana nijesu mogli da podignu u apoteci lijekove, jer izabrani ljekar ili sestra nije dostavila apotekama podatke za obnovu terapije. Ispričao je i kako je sa službenikom na lokalu 110 Doma zdravlja u nekoliko nvrata imao i više nego neprijatan razgovor, te da je dodatno bilo komplikacija da im se prepiše zamjena lijeka, jer navedenog nije bilo u apoteci.
Zašto se ovo često dešava i da li Dom zdravlja ima dovoljno medicinskih sestara, tehničara i ljekara, šta preduzimaju na jačanju odgovornosti osoblja, ali i njihovom boljem statusu, na jednoj, kao i na većoj brizi za pacijente, na drugoj strani?
Od direktora ove ustanove dr Gorana Komara saznali smo da je J.T. komunicirao sa njihovim službenikom R.K. koji je, inače, zaposlen u laboratoriji Doma zdravlja i dužnost obavlja besprekorno.
“Kao odličan radnik odabran je za rad na Info pultu. U špicu COVID epidemije osnovao sam ovaj pult kako bi poslužio kao alternativa za ažuriranje svih potreba po pozivima naših pacijenata, a to sve zbog objektivnih nemogućnosti sestara iz sastava izabranih timova da odgovore svim pozivima. Razlozi za nemogućnost odgovaranja na sve pozive su mnogobrojne, od fizičkih ograničenja za obavljanje više poslova istovremeno do angažovanja u različitim segmentima i sklopa esencijalnih djelatnosti službe Opšte medicine do vanrednih koje se tiču COVID epidemije. To je, dakle, razlog za obrazovanjem ovog pulta i mi smo u mnogo navrata obavještavali građanstvo o njegovom postojanju i radu. Pored R.K ovaj telefon opslužuje iskusna i odgovorna sestra”-navodi dr Komar.
On dodaje da je J.T. kao pacijent registrovan kod njega i uvjerava da je u svim situacijama koje se tiču njegovog liječenja postupao više nego predusretljivo, “izlazeći iz okvira potpune profesionalne usluge, upuštajući se i u savjetovanje koje bi mirne duše mogloo značiti kao roditeljsko”.
Tvrdi da kao čovjek koji brine o kvalitetu medicinskih usluga u Domu zdravlja Herceg Novi nastoji da u ključnim segmentima ostvari Plan i program na koji se obavezao prilikom Konkursa za mjesto direktora.
“Kada sam predviđao unapređenje kvaliteta usluge, to je podrazumijevalo obezbjeđivanje doškolovavanja naših ljekara i ostalog medicinskog osoblja. Ostvarivano je to putem planiranja i upućivanja na kurseve najvišeg kvaliteta troje naših uposlenika. Takodje, dodjeljene su potrebne specijalizacije. Naša ustanova trpi, kao uostalom i sve druge, od posljedica nedonošenja strategije razvoja nacionalnog zdravstvenog sistema tokom proteklih decenija”-ukazuje dr Komar
Prema njegovim riječima, ustanova raspolaže dovoljnim brojem medicinskih tehničara i ljekara opšte medicine.
“Preuzevši dužnost u špicu COVID epidemije (Delta soj) posvetio sam se traženju ljekara Opšte prakse koji bi bili motivisani za rad u gradu koji leži na periferijskom dosegu Crne Gore. Činio sam to angažovanjem privatnih kanala i objavljivanjem informacija na društvenim mrežama, usmjeravajući svoju pažnju na prostore u okruženju. Tim putem uspio sam u angažovanju troje ljekara sa područja Republike Srbije i Republike Srpske koji su nakon veoma dugih pravnih procedura uključeni u rad u punom kapacitetu”.
Međutim, kako dodaje dr Komar, Dom zdravlja danas raspolaže sa nedovoljnim brojem ljekara specijalista.
“Nedostaje dvoje pedijatara, pa je kolektiv Dječijeg dispanzera izložen prekomjernim naprezanjem. Tokom sezone angažujemo ljekarku sa područja Republike Srbije. Takodje, kod nas rade dvije doktorke pulmologa, jer cijenimo da je područje Boke opterećeno pulmološkom problematikom zbog svog klimata, a takodje potrebom odgovarajućeg stručnog tretmana post Covid zdravstvene problematike. Ustanova raspolaže jednim radiologom koji je izložen ogromnom naporu, sistematizacija predviđa dva ljekara. Ovde radi jedan ginekolog, u toku je specijalizacija drugog. Jedan internista sprovodi kompletan kardiološki program, što je potpuno nedovoljan broj. Takodje, honorarno angažujemo dvojicu hirurga. Očni ljekar, inače pensioner, podnio je otkaz i radiće do završetka ovog mjeseca”- precizira dr Komar.
I da se vartimo na početak priče. S obzirom na brojne izazovne situacije u medicinskoj profesiji, uz intuiciju, empatiju i iskustvo prijeko je potrebna i kontinuirana edukacija osoblja o komunikacijskim vještinama, ali čini se da se u našim zdravstvenim ustanovama, posebno državnim, na tome, ipak, malo radi. Odnos pacijenta i medicinskog osoblja podrazumijeva potpunu pravnu i etičku jednakost.
