Univerzitet Crne Gore je tokom 2024. godine pokrenuo projekat izrade smjernica i preporuka za desetogodišnji razvoj Crne Gore u okviru osam ključnih oblasti – obrazovanja, ekonomije, zdravstva, prava, kulture, energetike, industrijalizacije i digitalizacije. Sve je upakovano u publikaciji koja je uobličena serijom okruglih stolova raznih stručnjaka koji su ocijenili stanje i predložili kako može da se unaprijedi.
Organizovana je promocija publikacije i panel u Rektoratu Univerziteta Crne Gore, na kom su učesnici saopštili da država ima stručnjaka, naučnika iz raznih oblasti i da njihovo znanje vlasti treba da iskoriste kako bi svima život bio bolji kroz obezbjeđivanje funkcionalnog sistema. Kritikovana je praksa što određene institucije ne funkcionišu, što se kroz smjene vlasti ignoriše što su prethodnici radili, što je zastupljeno partijsko zapošljavanje, to što se angažuje neadekvatan kadar i što se struka ne cijeni. Profesori su otvoreno govorili na panelu i da su oni odgovorni zato što nijesu bili aktivniji u traženju i predlaganju boljih rješenja za unapređenje sistema.
Univerzitet je formirao bazu naučnika koju nudi Vladi kako bi učestvovali u izradi raznih politika, ali je i negodovano što se izvršna vlast od marta prošle godine ne obazire na to, već i dalje primjenjuje praksu angažovanja raznih stručnjaka sa strane. Profesori, kako je poručeno, žele da spriječe urušavanje sistema.
Nema povjerenja u zdravstveni sistem
U publikaciji je istaknuto da zdravstvena politika mora da obezbijedi zaštitu za sve građane, uz naglasak na prevenciji bolesti i promociji zdravlja. U dokumentu je konstatovano da su glavni društveni izazovi zdravstvenog sistema vezani za produžetak životnog vijeka i rastući dio stanovnika starijih od 65 godina. Očekivani životni vijek je 75,9 godina, što je još ispod prosjeka EU. Skoro 94 odsto smrtnih slučajeva uzrokuju neprenosive bolesti, glavne su kardiovaskularne bolesti i rak. Istaknuto je da je uz ekonomsku situaciju, potrebno naglasiti finansijsko opterećenje stanovnika zdravstvenim uslugama. Plaćanja iz džepa čine 39 odsto tekuće zdravstvene potrošnje.
Govoreći o značaju zdravlja za društvo, prof. dr Aleksandra Vuksanović-Božarić, dekanica Medicinskog fakulteta UCG, rekla je da je neophodno da se vrati povjerenje građana u zdravstveni sistem. Kazala je da je povjerenje izgubljeno, da su zdravstvene institucije dobre, ali da odeđeni pojedinci ,,možda naprave lošu reklamu“.
Osvrćući se na palijativnu njegu, kazala je da oboljeli od kancera nemaju mogućnost njege u zdravstvenim institucijama i da su osuđeni na porodice i neke privatne aktivnosti. Poručila je da Univerzitet, pored ostalih, treba da utiče na kreiranje zdravstvene politike, te je podsjetila da su uključeni u razna tijela, ali da bi možda trebalo da nastupaju agresivnije sa konkretnim idejama. Ona je istakla da nijedno ministarstvo nije krivo što zajednica nije bila aktivnija.
„Mi kao zajednica nijesmo nastupali aktivnije, sa konkretnim prijedlozima koji su naučno potvrđeni – rekla je ona.
Industrija uništena
Na panelu je ukazano da je nužno da se obnovi industrija Crne Gore i da počnu da se razvijaju novi proizvodi.
Govoreći o izazovima i pravcima razvoja crnogorske privrede, prof. dr Jovan Đurašković sa Ekonomskog fakulteta kazao je da bi za svako državno preduzeće trebalo da se napravi analiza, kakva je strategija razvoja, te da inicijalno nije za prodaju, jer ako se sve proda postavlja se pitanje – jeste li vi država. Politički oportunizam je, prema njegovim riječima, ometajući faktor. On je obrazložio da su bili angažovani u nekim državnim projektima, za preduzeća, te da je ključno da se u tim slučajevima profesionalizuje menadžment, jer ako toga nema – plan može da bude mrtvo slovo na papiru. Profesor je poručio da je državi potrebna strategija razvoja, te da je nužna društvena odgovornost, dijalog svih aktera u društvu.
Profesor dr Radoslav Tomović sa Mašinskog fakulteta kazao je da je na snazi pospanost crnogorskog društva kada je riječ o razvoju industrije. Kako je rekao, izgleda da je lakše podići kredit i preusmjeriti ga u javnu potrošnju, ali da je pitanje dokle bi sve to išlo.
„Radim na UCG i u industriji 30 godina i tehnički fakulteti bi trebalo da daju najveći podsticaj u ovome. Često pođem do preduzeća koja uglavnom proizvode električnu energiju i čini mi se da nema velike zainteresovanosti u industriji za saradnju sa Univerzitetom. Po pitanju projekata se angažuju institucije izvan zemlje, a to znanje mogu da dobiju i ovdje za mnogo nižu cijenu, ali iz nekih razloga se ide ipak negdje vani, ili se nema povjerenja u znanje koje imamo na UCG, ne znam – kazao je profesor.
Dodao je da je problem i što je UCG prilično zatvoren za potrebe društva i privrede, te da je više fokusiran na izbore u zvanja…
„Razvoj konkretnih proizvoda treba da bude osnovni oslonac za razvoj crnogorske privrede, zato je potrebna sveobuhvatna analiza postojećeg stanja kako bi se jasno definisali ciljevi i prioriteti za proizvode čija će proizvodnja značajno uticati na ekonomiju zemlje – rekao je on.
Osvrćući se na oblast kulture, prof. dr Edin Jašarović kazao je da analiza razvoja kulturne politike u Crnoj Gori pokazuje snažnu povezanost sa promjenama državnog i društveno-političkog okvira, te da je tranzicija nakon 1990-ih najburniji period u savremenoj kulturnoj politici Crne Gore. Umjesto modernizacije, kako je istakao, tranzicija je rezultirala hibridnim modelom kulturne politike, u kojem je javni sektor zadržao dominantnu ulogu, dok su procesi privatizacije doveli do devastacije kulturne infrastrukture i dezintegracije produkcionih lanaca.
Profesorica dr Branka Bošnjak, savjetnica rektora za strateške politike i održivi razvoj, koja je bila moderatorka panela, kazala je da imaju šansu da utiču na promjene, te da čekaju odgovor od vlasti da li su spremni da znanje stave u centar svojih politika.
Predsjednik države Jakov Milatović zvanično je otvorio događaj na Univerzitetu i pohvalio je izrađenu publikaciju. On je rekao da se država danas nalazi u jednoj od najvažnijih etapa svog državotvornog trajanja.
„Ove godine obilježavamo dvadeset godina od obnove nezavisnosti, dok ćemo 2028. godine obilježiti sto pedeset godina od međunarodnog priznanja na Berlinskom kongresu. To su snažni istorijski simboli koji nas obavezuju da, svjesni odgovornosti prema prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, damo svoj doprinos daljem prosperitetu Crne Gore i njenoj evropskoj perspektivi – kazao je Milatović.
Istakao je, pored ostalog, da je publikacija sažeta vizija zdrave, stabilne i prosperitetne države.
Izvor: Pobjeda
