Prosječna ocjena bezbjednosti novinara u Crnoj Gori za 2023. je 3,3, što predstavlja blagi pad u odnosu na 2022. godinu kada je prosječna ocjena bila 3,35. Za 2023. je po bezbjednosti novinara na Zapadnom Balkanu najbolje rangirana Sjeverna Makedonija sa ocjenom 3,91, a zatim Hrvatska sa ocjenom 3,41. Crna Gora se nalazi na trećem mjestu.
To je rezultat godišnjeg istraživanja “Indikatori nivoa medijskih sloboda i bezbjednosti novinara – Indeks bezbjednosti novinara u Crnoj Gori 2023″. Kojeg je predstavio Sindikat medija Crne Gore.
Predstavljajući ishod istraživanja potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore, Marijana Camović Veličković je podsjetila da u Crnoj Gori postoje 222 medija od kojih neki nisu evidentirani kod nadležnih organa. U junu prošle godine je funkcionisalo čak 130 portala, posluje 69 radio i televizijskih stanica sa 75 kanala, a postoje tri dnevne novine i jedan nedjeljnik.
„Tokom 2023. regulator je izrekao 96 upozorenja emiterima do kojih se došlo kroz postupke po službenoj dužnosti ili po prigovorima. Kada je u pitanju nezavisnost lokalnih javnih emitera i Radija i televizije Crne Gore zakonom i podzakonskim aktima je garantovana nezavisnost javnog servisa, ali se često čuju kritike kojima se kritikuje njegov rad i u kojima se tvrdi da su podložni partijskom uticaju i da kao i prije smjene vlasti 2020. godine vladajuće partije imaju odlučujuću ulogu kada je u pitanju uređivačka politika, ali i zapošljavanje u tom mediju,” navela je Camović Veličković.
Dodala je da je Evropska komisija u prošlogodišnjem izvještaju pohvalila izbalansiranost programa RTCG i mogućnost da mogu da se čuju različiti politički stavovi, ali je ukazala da je Savjet u junu ponovo izabrao istu osobu za generalnog direktora što je suprotno pravosnažnoj sudsko presudi.
„Učesnici fokus grupa – intervjuisani novinari i novinarke iz RTCG takođe tvrde da im je otvoreno zabranjeno da na bilo koji način izvještavaju o generalnom direktoru RTCG čiji je reizbor na tu poziciju pod tužilačkom istragom,“ istakla je Camović Veličković.
Pri tom uslovi rada novinara i novinarki nisu se bitnije mijenjali, iako je u određenom broju privatnih i lokalnih javnih emitera došlo do povećanja zarada, a u javnom servisu je potpisan kolektivni ugovor koji je kategoriji zaposlenih sa najnižim primanjima zarade povećao i do 40 posto.
„Prosječna zarada je uprkos tome niža od prosjeka na nivou države – ispod 800 eura koliko prima više od pola zaposlenih u medijima. Sindikat je i tokom 2023. godine inicirao pregovore sa poslodavcima iz sektora medija, ali bez uspjeha. Tokom prošle godine počeo je dodatno da se plaća rad nedjeljom i to šest mjeseci nakon što je to pravilo uspostavljeno u ostalim djelatnostima. I dalje se pojavljuju problemi koji se tiču antisindikalne diskriminacije, aktivista u medijima kao i zabrana sindikalnog udruživanja i organizovanja u nekim privatnim medijima. Cenzura i autocenzura su izražene i to zbog otvorenih pritisaka, ali i straha od otkaza kada se novinari najčešće samocenzurišu kako ne bi ugrozili svoj položaj,“ kazala je Camović Veličković
Tokom 2023. godine u bazi Sindikata medija Crne Gore registrovano je 16 napada i prijetnji po novinare i medije, dok je Uprava policije u istom periodu registrovala 11 slučajeva.
Iako je fokus današnjeg događaja bio na istraživanju o bezbjednosti novinara u 2023. godini, potpredsjednica Sindikata je ukazala i na neke podatke iz 2024. godine.
„Sindikat medija Crne Gore je zasad u 2024. godini zabilježio 18 napada od kojih je osam napada na žene. Najdrastičniji slučaj je napad na novinarku Anu Raičković,“ navela je ona.
Izvor i foto: Media Biro
