Samardžić: Podrška našim sugrađanima za povećanje nataliteta

vesna samardzic
Foto: Služba za informisanje OHN

Herceg Novi je jedan od 16 gradova u Crnoj Gori u kom se nastavlja negativan prirordni priraštaj, pokazuju posljednji podaci Monstata. Za sedam mjeseci ove godine Herceg Novi je imao negativan prirodni priraštaj (- 37),  rođeno je 167 dječaka i djevojčica, a umrla su 204 stanovnika.

Što su razlozi za ovaj negativan trend i koliko aktivnosti koje sprovodi Sekretarijat za lokalnu samoupravu, u okviru pronatalitetne populacione politike mogu popraviti sumornu sliku prirodnog priraštaja?

O tome je Novski portal razgovarao sa sekretarkom za lokalnu samoupravu, Vesnom Samardžić, koja navodi da je negativan prirodni priraštaj, na žalost, pojava koja je djelimično prisutna u gotovo svim evropskim državama.

“O razlozima je nezahvalno govoriti, posebno bez preciznih statističkih podataka, ali vjerovatno da postoje određene pojave ili životne okolnosti koje manje ili više utiču na globalno stanje nataliteta. Ekonomski faktori značajno utiču na odlaganje rađanja i sveukupno reproduktivno zdravlje. Obezbjeđenje osnovnih egzistencijalnih uslova, prije svega stambeno zbrinjavanje  kao jedan od glavnih preduslova za stvaranje porodice. U današnjim uslovima i cijenama stanova u novogradnji, veoma je teško mladim ljudima da se odluče za kupovinu stana i zajednički život. Sa druge strane, dosta je faktora koji utiču na neplodnost, od načina života, stresa, upitnog kvaliteta hrane i sl”, kaže Samardžić.

Često smo suočeni sa situacijom da mladi odlaze na školovanje, tj. posao i da se zadrže u drugoj državi, ali se često parovi odlučuju i za liječenje neplodnosti odgovarajućim postupcima medicinski potpomognute oplodnje, kako u zemlji, tako i inostranstvu, dodaje ona.

“Ovi postupci znaju da budu jako stresni, ali i skupi, što iziskuje značajna finansijska sredstva. Imajući u vidu sve ove, kao i slične pojave, u Sekretarijatu za lokalnu samoupravu smo inicirali izradu propisa kojima se pruža podrška našim sugrađanima u pravcu povećanja nataliteta”, podsjeća naša sagovornica.

Odlukom o pravima i uslugama iz socijalne i dječje zaštite propisano je da Opština obezbjeđuje novčanu naknada za novorođeno dijete, po kojoj  svakom novorođenčetu iz opštine Herceg Novi pripada novčana naknada u visini od 500,00 €.

“Kao poseban poklon, koji Opština obezbjeđuje uvedena je naknada za dvojke 2.000,00 €, a za trojke 5.000,00 €. U periodu od 1.1.2024. – 30.9.2024. g. odobrene su naknade za 194 novorođenčeta, od čega  7  za blizanace, u ukupnom iznosu od 104.000€”, ističe Samardžić.

Pravilnikom o dodjeli jednokratne pomoći za liječenje neplodnosti postupcima medicinski potpomognute oplodnje, predviđena je novčana pomoć u maksimalnom iznosu do 2.250€ po paru. U ovoj godini odobrene su 3 pomoći, u ukupnom iznosu od 6.000€.

No, sve to izgleda nije dovoljno, niti se djelotvornom čini državna strategija za podsticanje nataliteta, koje je uslovljeno nizom različitih faktora, prije svega biološkim i ekonomskim. Jer, ako se zna da je prosječna starost populacije u Crnoj Gori 40 godina, to predstavlja biološko ograničenje.

Pored nepovoljnog ekonomskog statusa na pad nataliteta utiče i odseljavanje mladih. Broj stanovnika Crne Gore u posljednjih pet godina je u padu. Za period od 2011-2021. iz Crne Gore se odselilo više od 74 hiljade stanovnika, pokazala studija “Zašto Crnoj Gori nije stalo do sopstvenog stanovništva?” Centra za demokratsku tranziciju i Društva statističara i demografa.