Poslije mnogo godina Bolnica Meljine je vraćena u okvire javnog zdravstva i ministar zdravlja Dragoslav Šćekić kazao je nakon obilaska te ustanove da je za njih to jako emotivan momenat.
“Ovo je dragulj crnogorskog zdravstva i prosto ne možemo da shvatimo da je neko mogao prethodnih decenija da zapusti ovako značajan kompleks i da ovo blago preupusti, dovede ga do stečaja i neuspjele privatizacije, a građane Herceg Novog da ostavi bez kvalitetne zdravstvene zaštite”, kazao je Šćekić, dodajući da je ova Bolnica potrebna cijelom crnogorskom zdravstvu.
Jer, Meljine imaju ono što drugi nemaju. To je prije svega hiperbarična komora, sa kvalitetnim kadrom i opremom. Ministartvo je, prema njegovim riječima, sve učinilo da Bolnica Meljine postane odjeljenje OB Kotor, a u narednom periodu će raditi na njenom kadrovskom osnaživanju.
“Osim nedostatka kadra, koji je najveći problem u jednom dijelu je to i stara oprema, koja mora da se mijenja. Ali, značajan je entuzijazam medicinskog osoblja u Bolnici, koji su uspjeli da održe kvalitet usluge. Jedan dio opreme je upotrebljiv, ali u narednom periodu daćemo sve da se ona mijenja i uvode novi standardi i prakse”.
Podjestio je da je u javnom zdravstvu uposleno iz Meljina 120 ljudi i da niko nije otpušten, kako to neko zlonamjerno plasira građanima, kaže ministar Šćekić. Kako se budu proširivali kapacitete tako će se uvećavati broj zaposlenih:
“Očekujem da se u narednih godinu i po do dvije intenzivno radi na obezbjeđenju novih ljekara i da zainteresujemo one iz regiona i Crne Gore da budu dio Meljina. To je ključ svega. Jer, sve dok ne obezbijedimo da se ova Bolnica osloni na svoje kapacitete, da građani Herceg Novog budu sigurni da će ovdje dobiti potpunu uslugu, do tog momenta se ne smijemo igrati sa zdavljem građana. Moramo imati podršku kotorske bolnice. Kada obezbijedimo punu i kvalitetnu uslugu na svakom odjeljenju odlučićemo se za potpuno osmostaljene bolnice Meljine”.
Načelnik hirurgije, dr Goran Komatina, kazao je da je ovo istorijski trenutak za zaposlene, ulazak u sistem javnog zdravlja, te da će se vremenom situacija popravljati.
“Svi su raspoloženi i hoće da rade. Izdržaćemo, korak po korak, ništa ne može preko noći. Ovo je ogroman kompleks. Veliko dobro, koje treba vratiti. Da nije kotorske bolnice, ne bismo izašli iz stečaja”.
Direktor Fonda zdravstva Vuk Kadić, podsjetio je da je prvi put Herceg Novi dobio Opštu bolnicu u okviru javnog zdravstva. Svakim danom biće sve bolje, obećava Kadić:
“Za deset mjeseci obezbijedili smo 3,8 miliona eura za funkcionisanje ove bolnice. To je više dva i po puta od onoga kada smo godišnje uplaćivali Meljinama dok je bila privatna. Napravili smo detaljni finansisjski plan. Samo 650 hiljada eura je potrošeno na ljekove i medicinska sredstva, 2,4 miliona ide na bruto plate. Država je to morala obezbijediti kako bi građani imali bolnicu, a zapsoleni ono što zaslužuju nakon nemjerljvog napora sve ove godine”, istakao je Kadić.
Opet “kriv” menadžment Instituta
Ministar Šćekić je ustvrdio da neće dozvoliti da propadne još jedan dragulj, Institut Igalo.
“To je više pitanje za druga Ministarstva i Vladu. Ministarstvo zdravlja je korisnik, ali nam je jako stalo i dajemo sve od sebe da se sačuva crnogorski brend Institut Igalo. Sjutra će biti na Vladi riječi o njemu. Ali, ne smiju pogrešne informacije i pojedinačni interesi, politički, da budu iznad opšteg dobra. Moramo da shvatimo da neko u ovom momentu u Igalu nije uradio što je trebalo da uradi. Menadžment stalno šalje pogrešne informacije prema građanima i neće da saopšti ono što nisu uradili u prethodnom periodu, a morali su”, istakao je Šćekić.
Kako je kazao, trebalo je da menadžment u prošloj godini iskoristi sredstva koja su bila obezbijeđena za konsultantsku kuću kako bi se se vidio presjek stanja i način kako da Institut stane na “zelenu granu” i počne da kvalitetno funkcioniše. Ta sredstva su vraćena u budžet i za to je odgovoran menadžmet Instituta, tvrdi Šćekić.
“Nakon toga dali smo sve napore da avansno uplaćujemo sredstva za neizvršene usluge kako bismo pomogli Institutu. Pitam, šta je menadžment uradio za prethodni period osim što su napravili dugove bez pokušaja da ih svedu na najmanji nivo, te da se stanje sredi? Ili je dovoljno samo da se odgovornost prenosi na Vladu i Ministarstvo? To je neodgovorno”.
Šćekić je najavio promjenu menadžmenta nakon što je sastav Odbora direktora nekoliko puta već promijenjen.
“Očekujem da će ovaj Odbor povući odlučne poteze kako bismo došli do stanja odgovornosti i ozbiljnosti. Ne može neko da kaže da ima 50 zaposlenih koji nikada ne dolaze na posao, a da primaju platu. Onda dovodimo u stanje diskriminacije one koji rade svaki dan i da ne mogu da primaju platu”.
Ustvrdio je da je ova Vlada najviše uradila za Institut, ali da ne može da uplaćuje sredstva i pomaže “otvorenim uplatama”, jer to ne dozvoljava EU i Agencija za konkurenciju. Postavlja se i pitanje zašto bi “Vlada sipala sredstva u bilo koji subject, a da neko neracionalno troši ta sredstva”, kazao je Šćekić.
On je objasnio novinaima da danas neće obići Institut, jer “nije imao otvoreni poziv”, podsjetivši da ta kompanija nije u 100-nom vlasništvu države, te da ima 30 miliona duga, za što niko nije pitao prethodnu Vladu i menadžmente.
Vlasnička struktura u Institutu je već na neki način privatno-javno partnerstvo, a da li terba razmišljati o privatizaciji na Savjetu je za privatizaciju, opštinskim i državnim strukturama da odluče o najboljem modelu, riječi su Šćekića.
“Igalo ne smije da stane, samo da nađemo način kako da izađemo iz nečega što je neko prije nas nakaradno uradio”, poručio je ministar.
