U tihom, skoro raseljenom partizanskom selu Svrčuge, u zaleđu Herceg Novog, u organizaciji MZ Mokrine, sinoć živo i dostajnstveno, uz program povodom 50 godina otkrivanja spomenika palim borcima NOR-a i 13. jula Dana državnosti i Dana ustanka.
Okupilo se staro i mlado u znak sjećanja na hrabre stanovnike, na trenutake koje treba pamtiti, na dane od od prije pola vijeka kada jer poginulim borcima podignut spomenik, na sve ono što je ovaj mali zaselak čini velikim.
U Svrčugama se za 300 godina postojanja ne pamti svađa među žiteljima, vrijednim, miroljubivim, vještim stočarima, vinogradarima, pčelarima, ekonomistima, pomorskim kapetanima.
„Miroljubivi, ali do granice preko koje ne daju – a ne daju nikada i nikome, po cijenu života, pravo na slobodu, na izbor vlastitog puta. Takvi su kroz vijekove Tušupi, Kosići, Tomaševići i Šumare- slobodari“, čulo se na svečanosti.
Svrčužani su osvajali slobodu od turskog feudalnog ropstva. Učestvovali su u prvom i drugom hercegovačkom ustanku sa Lukom Vukalovićem. Jedno vrijeme su čuvali i vojvodu u Svrčugama, a Tomo Đurov Tomašević bio je komandir Kruševačko-zubačkog bataljona. Ispred crkve Svetog Vasilija i danas je njegov spomenik.
Ginuli su za slobodu i u ratovima od 1914. do 1918, a Peko Kosić je došao iz Amerike da brani rodnu grudu.
U selo su dovodili i obrazovane ljude koji su ih učili čitanju, pisanju, glumi…U „Balkanskoj carici“ sa samo 16 godina igrala je Radojka Tomašević, kasnije udata Porobić. Ona je 1936. godine glumila Danicu, kćerku kneza Peruna u pozorišnoj adaptaciji tog djela crnogorskog suverena knjaza Nikole I Petrovića.
I pred Drugi svjetski rat Svrčužani su znali svoj put. Izabrali su bez dileme one koji će ih znati zastupati, znamenitog Mirka Komnovića i Nikolu Đurkovića. Formirali si među prvima Skojevsku organizaciju 1940.godine, dva gerilska odreda, koje su vodili Dušan Kosić i Blagoje Tušup.
Naredbu italijanskih okupatora da im se muškarci od 20 do 25 godina redovno prijavljuju nisu poštovali. Formirali su narodni odbor- vlast mještana na slobodnoj teritoriji. Nisu zaostajale ni žene. Njihovom organizacijom rukovodila je Milka Tomašević…
U martu 1942. poginuo je tokom avionskog bombardovanja prvi mladi borac Jakov Tušup. Već sjutra njegov otac, našao se s puškom među borcima…
Mnogo je u Svrčugama primjera čojstva i junaštva, mnogo slavnih ogibija zarad slobode i nepristajanja na poslušno, mirno robovanje.
Nošeni vjekovnom borbenošću predaka, idealima Komunističke partije, ljubavlju prema rodnoj grudi, za primjer budućim pokoljenjima slavno padoše: Vaso, Dušan,Vladimir,Vojislav, Danilo, Đuro, Danica, svi Kosići, na Vidovom vrhu, u logoru Dahau, u Cucama, Kolašinu, Herceg Novom, Kraljevu, Bileći. Na Sutjesci 1943. Danica Tomašević… Tokom rata 37 Svrčužana je bilo u okupatorskim kazamatima u Kotoru,na Prevlaci, na Mamuli, u Šibeniku i Italiji. Šest preživjelih ponijeli su na grudima partizansku spomenicu 1941.
Danica Kosić i Danica Tomašević postale su dio sazvježnja novskog sa još tri Danice, Đurović, Popivoda i Bojanić, sačuvane i u imenu novskog Šetališta Pet Danica.
Obilježavanje jubileja pola vijeka od gradnje partizanskog spomenika u obliku gumna, gdje se mještani svake godine tradicionalno okupljaju i evociraju uspomene na pale borce i rodoljube, učesnike NOR-a, obavezaje zajednicu, poručila je u ime Opštine Branka Grubor Božović.
„Na cijeloj našoj zajednici je obaveza da čuvamo uspomenu na naše heroje iz ovog kraja, kao i da na ovom mjestu vaspitavamo i inspirišemo mlađe generacije pričama o patriotizmu i slobodi. Čitav Herceg Novi i Boka kotorska ponose se sa dvije mlade i hrabre djevojke sa Svrčuga, Danicama Tomašević i Kosić, kao i sa svih pet Danica koje su pokazale veliku hrabrost i požrtvovanje kada je bilo najteže, u borbama“, kazala je ona.
Skupu je u ime svoje 92-godišnje majke Perside Spajić, rođene Tomašević, najstarije Svrčužanke i svjedokinje događaja iz Drugog svjetskog rata, pročitao poruku njen sin, Krsto Spajić.
„Jedinstveno je da tako malo selo, sa samo 17 kuća utka živote svojih 11 mladih, hrabrih omladinaca u antifašističkoj borbi. Njihova djela treba uvijek da pominjemo i prenosimo mlađim naraštajima kao primjer kako se bori za pravdu i slobodu“, poručila je ona, poželjevši da mladi, kao i Svrčužani, uvijek žive u slozi, u miru, razumijevanju i s velikim poštovanjem prema precima.
Jedan od uvaženih starijih mještana ovog sela koji je s porodicom došao na obilježavanje jubileja i koji ne dozvoljava da se zaborave njegovi stanovnici i važni događaji je i profesor Krsto Kiko Kosić. On je prošle godine u Ogranku Matice crnogorske u Herceg Novom promovisao i knjigu “Svrčuge, selo revolucije”.
