Nakon pet godina čekanja Skupština je usvojila Prostorni plan Crne Gore glasovima vladajuće većine sa 42 glasa za, dok je osam poslanika opozicije bilo protiv. Dokument je usvojen iako je Agencija za zaštitu životne sredine naložila resornom Ministarstvu njegovu doradu i uvaži primjedbe iz Izvještaja o strateškoj procjeni uticaja.
Agencija je odbacila gradnju projekta Velje brdo, hidroelektarne Komarnica. Za Veliku plažu je predviđen održivi turizam, a za svaki projekat predviđene su studije o procjeni uticaja na zaštititu životne sredine.
Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić zatražio je da glasanje o Prostornom planu bude odloženo, s obzirom na to da je Agencija za zaštitu životne sredine objavila rješenje kojim se nalaže Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine da prihvati primjedbe iz izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na Prostorni plan.
Anđušić je naveo da se, shodno tom rješenju, Prostorni plan mora vratiti na doradu da bi se uvažile primjedbe koje jasno ukazuju na manjkavosti tog dokumenta.
„Ovo je još jedan od dokaza da nam je ovaj plan poslat na prečac, da su poslanici imali svega sedam dana da se upoznaju sa dokumentom od 500 strana, koji je pretrpio ozbiljne izmjene nakon završene javne rasprave koje nijesu bile planirane dokumentom“, rekao je Anđušić.
Kako je kazao, važnije od toga je da je nadležna institucija donijela rješenje u kojem ukazuje na ozbiljne manjkavosti Prostornog plana i shodno tome Minisarstvo je u obavezi da postupi po tom rješenju.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić rekao je da je Skupština završila raspravu oko Prostornog plana i da će se zbog toga izjasniti.
„Mi smo Skupština Crne Gore, stariji od Vlade, Ministarstva i Agencije, mi smo predsatvnici naroda i izjasnićemo se onako kako nam Ustav dozvoljava“, naveo je Mandić.
Više kreveta nega mjesta na plažama
Crnogorski Prostoprni plan do 2040.godine ukazuje na ozbiljan disbalans između smještajnih i kapaciteta plaža. Procjenjuje se da primorje može istovremeno primiti do 270 hjiljada kupača, pišu Vijesti, dok broj postojećih i planiranih kreveta dostiže 480 hiljada. Plan predviđa mogućnpost gradnje novih betonskih i pješčanih plaža i poroširenje postojećih. Međutim, strateška procjena upozorava da bi nasipanje i betoniranje bez jasnih ograničenja moglo da izazove trajnu štetu obali, posebno u Bokoktorksom zaliv.
