Svakog 7. oktobra širom svijeta obilježava se Svjetski dan dostojanstvenog rada (World Day for Decent Work). Inicijativu je pokrenula 2008. godine Međunarodna konfederacija sindikata (ITUC) radi promovisanja osnovnih prava radnika i zalaganja za dostojanstvene uslove rada, fer plate, sigurnost na radnom mjestu, socijalnu zaštitu i pravo na kolektivno pregovaranje.
Dostojanstven rad osigurava ekonomsku stabilnost, socijalnu zaštitu i poštovanje prava radnika. Prema Međunarodnoj organizaciji rada (ILO), dostojanstven rad uključuje još sigurnost na radnom mjestu i zdrave radne uslove, jednake mogućnosti i tretman za sve radnike, bez diskriminacije, pristup socijalnoj zaštiti i sigurnosti
Dostojanstven rad predstavlja temelj zdravih društava i snažnih ekonomija. Je li Crna Gora danas to i jesmo li smo uspjeli da zaposlenima obezbijedimo pravo na dostojanstven rad?
Sudeći po reagovanju Unije slobodnih sindikata Crna Gora dočekuje ovaj dan bez ispunjenja ključnih kriterijuma poput stabilne zaposlenosti uz pravedne zarade, socijalni dijalog i zaštita i pravični uslovi rada.
„Uprkos povećanju minimalnih zarada, donosioci odluka godinama unazad ne pokazuju interesovanje za inicijativu USSCG da u stabilan radni odnos transformišu nezakonite, prekarne ugovore pod kojima radi na stotine građana/ki, pri čemu se najčešće upravo država pojavljuje u ulozi poslodavca koji, bez pravnog osnova, duže od deset godina angažuje pojedince pod ugovorima o privremenim i povremenim poslovima i ugovorima o djelu“, rekli su iz Unije.
Oni su dodali da za te građane, koji su žrtve nezakonitih postupaka, ne važe odredbe Zakona o radu i kolektivnih ugovora, pa ih tako ne dotiče ni povećanje zarada niti bilo koje drugo pravo iz rada i po osnovu rada.
U Crnoj Gori su i dalje neki “jednakiji” od drugih.
„Uprkos naizgled smanjenoj nezaposlenosti, u Crnoj Gori danas nemamo jasne pokazatelje kakve su vrste radnih angažmana onih koji su u skorije vrijeme zaposleni. Da li sezonski radnici, oni koji svega nekoliko mjeseci imaju ugovor i socijalno osiguranje, čine najveći udio onih koji naizgled smanjuju cifre zvanične statistike? Da li su stranci, privremeno angažovani, kojih je sve veći broj u Crnoj Gori, oni koji uljepšavaju zvaničnu statistiku“, pitaju iz Unije.
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje od ukupnog broja oglašenih slobodnih radnih mjesta gotovo 90 odsto je onih koji su oglašeni na određeno vrijeme. Odluke Vlade o kvotama za angažovanje strane radne snage govore u prilog tome da su one veće od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori.
„Zaposleni u privatnom sektoru su godinama unazad zapostavljeni kako u pogledu dostojanstvenih uslova rada, tako i u pogledu dostojanstvenih zarada. Tome posebno doprinosi antisidnikalna diskriminacija koja, prolazeći nekažnjeno uprkos imperativnim odredbama Ustava, zakona i međunarodnih pravnih akata, osujećuje zaposlene da se sindikalno udruže i djeluju”, naveli su iz USSCG.
Oni su dodali da je adekvatno socijalno zbrinjavanje onih koji nemaju mogućnost da ostvare ustavnom garantovano pravo na rad, misaona imenica za sve one koji preživljavaju od sredstava za materijalno obezbjeđenje porodice, a koji u zavisnosti od broja članova domaćinstva, moraju preživjeti sa sredstvima koja se kreću od 87,91 do 167 eura u uslovima kada sindikalna potrošačka korpa iznosi dvije hiljade eura.
Društvo koje baštini nejednakost, u kojem partijska knjižica ima primat nad obrazovanjem i sposobnostima, koje gradi konkurentnost na jeftinoj radnoj snazi i nesigurnim oblicima rada, daleko je od koncepta dostojanstvenog rada, poručuju iz Unije.
