Već skoro mjesec na Toploj, u Ljutom potoku i u moru, dešava se ekološki incident. Potokom dolaze žute, prljave vode sa zemljom, pijeskom, kamenjem, koje direktno idu u more. Da li od nestručnog obezbezbjeđenja gradilišta za buduću saobraćajnicu ili zgrade? Jer, “za regulacuju Ljutog potoka u dužini od 50 m, treba prvo napraviti saobraćajnicu”, objasnili su ranije iz Opštine i Društva za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture.
Novski portal već 15 dana čeka odgovore Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore, u nadi da će reagovati. Utisak je da nadležni, ipak, “žmure”.
Ekcesi se nastavljaju, a posebno su izraženi ovih dana tokom velikih kiša kada se sav građevinski materijal i zemlja intenzivnije obrušavaju u potok, a onda u Topaljski zaliv.
Svi razmišljaju o ekonomskim benefitima posla, ne i o ekološkim posljedicima. Čak smo dobili i dopis anonimnog čitaoca da “zemlja iz potoka nije zagađenje, nego prirodna prehrana priobalja i koristi morskom bilju”. A što kaže struka?
Novski portal razgovarao je sa naučnom savjetnicom u Institutu za biologiju mora iz Kotora, dr Vesnom Mačić.
“Jedno je prirodno slivanje, a drugo što ljudi trpaju svašta u potoke, pa i u Ljuti potok u Herceg Novom, odakle sve dospije u more. Suština je da kada zamućenje vode duže traje, onda biljke koje vrše fotosintezu, nemaju dovoljno svjetlosti i ne mogu da dišu i opstaju. Drugi dio problema je što se muljevita voda sa svim što sadrži u sebi nataloži na dno. Tako svi živi organizmi koji su na dnu potoka i mora, budu zatrpani. Bitna je ravnoteža, a kod nas je nema, jer se u kratkom vremenskom periodu spere ogromna količina zemlje i šuta, pa dolazi, ne samo do promjene boje potoka i mora, nego i strukture sredine, sa puno negativnih uticaja”, objašnjava dr Mačić.
Već imamo ekstremne klimatske pojave velikih kiša i velikih suša, tako da kada su jake padavine one speru veliku količinu raznog materijala u more, znatno više nego ranije. Zato treba strogo poštovati sve zakone prilikom obezbjeđenja gradilišta. Izvođači moraju obezbijediti da zemlja i šut ne zagađuju sredinu i ne dospijevaju u potoke i more, dodaje naša sagovornica i primjećuje:
“Najveći naš problem je što se ne kažnjavaju oni koji krše pravila”.
Podsjetimo da je Društvo za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture investitor za regulaciju Ljutog potoka kako bi bila izgrađena saobraćajnica označena kao NOVA T5 na Toploj. Posao obavlja firma “Gogić“, koja je izabarana nakon nekoliko neuspjelih tendera, a posao vrijedi 250 hiljada eura.
Nadzor je povjeren budvanskom “Sun investu”. U Društvu nisu zadovoljni dinamikom radova, a vjerovatno ni načinom kako se oni izvode. Razmišljaju da raskinu ugovor sa izvođačem, ukoliko ne ispoštuje produženi rok od 45 dana za završetak posla.
