Bilijar u našoj zemlji predstavlja spoj tradicionalne klupske zabave i rastućeg, takmičarskog olimpijskog sporta. Neizostavni je dio crnogorske kulture, istorije, tradicije i posebnosti.
Igra se aktivno i u mnogim gradovima Crne Gore, a u Herceg Novom okuplja igrače, rekreativce i profesionalce kroz dva kluba: „Portus“ Podi i „Predator“ na Toploj.
Najiskusniji igrač bilijara u Herceg Novog, sa čak 42 godine igranja, je Trifko Bošković. On je sa raznih međunarodnih takmičenja donio u Herceg Novi više od pet pehara.
„Bilijar je zvanično registrovani sport u Crnoj Gori širom zemlje, ali nema zasluženu medijsku pažnju. Na međunarodnom takmičenju u bilijaru u BK Respekt u Trebinju postao sam prvi osvajač turnira izvan Crne Gore prije četitri godine. Takmičila su se 64 igrača, a ovaj put 32 iz Srbije, Hrvatske, BiH i Crne Gore. U Herceg Novom imamo turnire i dva kluba. Mogu svi da dođu da igraju ili da gledaju“, priča nam Bošković.
Iako se bilijar u Crnoj Gori dugo vezivao isključivo za kafansku rekreaciju i zabavu, posljednjih godina bilježi rast popularnosti i profesionalizacije. Razvoju scene doprinijela je pojava specijalizovanih klubova, organizovane lige i formiranje domaćih portala za bilijar. Igra se na zvaničnim turnirima po strogim pravilima, a najpopularnije discipline su “osmica” i “devetka”.
Prvo Svjestko prvenstvo u nekom sportu održano je u Crnoj Gori prije vijek i po, tačnije 1873. godine i to ne u košarci ili fudbalu, već u bilijaru. A na Cetinju, bilijar se igrao još 1839. godine.
Petar Drugi Petrović Njegoš kupio je bilijarski sto u Beču. Kada je sto stigao brodom u Kotor, Crnogorci su ga “uz kotorske strane” na rukama iznijeli do Cetinja i smjestili u Njegoševu rezidenciju. Tako je Nova kuća, kako su Rezidenciju Vladike Rada nazivali do tada, postala Biljarda.
