Monday, April 6, 2026
Naslovnica Kenova U Ministarstvu zdravlja još razmišljaju o mogućnosti novog tendera za Institut Igalo

U Ministarstvu zdravlja još razmišljaju o mogućnosti novog tendera za Institut Igalo

Insistiramo od početka da se Institit očuva i razmatramo da li treba raspisati novi tender za privatizaciju, ili preuzeti kompaniju u stopostotno državno vlasništvo, kazao je u emsiji “Reflektor”, TV Vijesti generalni direktor Direktorata za projekte (IPA), inovacije, zdravstveni turizam, Luka Đukanović.

“Mislimo da treba otkupiti akcije manjinskih akcionara, ali to nije gotova priča. Institut posluje negativno od 2019. sa gubitkom od 7 miliona. Prethodni menadžmeti su ga doveli u dubiozu koja traje 30 godina. Treba tražiti odgovornost prethodnog menadžmenta”, smatra Đukanović i navodi primjer oko podizanja kredita od 2 miliona eura za plate, uz hipoteku na cijelo zemljište, umjesto uzimanje kredita za investicije i projekte.

U tom Ministarstvu, kako je kazao, nastoje da Institutu vrati stari sjaj, da funkcioniše možda i u privatno javnom partnerstvu, da država na određeno vrijeme povjeri nekom ko je relani partner da investira i dovede profesionalni menadžment. Jer, iako raspolaže velikom imovinom, Institut je stalno u gubicima i partijski zapošljava, a menadžment je neprofesionalan i nekompetentan, ustvrdio je Đukanović.

Za Uniju slobodnih sindikata nije prihvatljivo raspisivanje novog tendera za privatizaciju Instituta, već samo stoprocentno državno preuzimanje vlasništva, poručio je revoltirano generalni sekretar Unije, Srđa Keković.

Iz Fonda zdravstva Srbije dolaze u Institut iduće sedmice

Sastanak predstavnika Fondova zdravstvenog osiguranja Crne Gore i Srbije sa menadžmentom Instituta Igalo koji je trebalo da se desi prošle sedmice bila je inicijativa direktora dr Vuka Kadića, ali je druga strana dolazak u Igalo otkazala u posljednji čas. Sastanak je samo odložen i do kraja ove sedmice biće ponovo zakazan za iduću sedmicu kazao je Kadić. Predviđen je obilazak kompleksa i dogovor o rehabilitaciji srpskih osiguranika u Institutu, čime bi bio otpisan dio duga prema Jugobanci AD, od 1,3 miliona eura.

Kadić je potvrdio da je dogovoreno da država vrati preostali dio duga Jugobanci, odnosno srpskoj Agenciji za zaštitu depozita, od preko 5 miliona eura, ali će onda ona zadužiti Institut da taj dug otplati.

To je za v.d direktora Instituta Igalo dr Sava Marića  novo što je čuo, iako je ovaj predlog rješenja duga sličan onom od prije godinu kada su o tome sa bivšom ministarskom zdravlja razgovarali u Agenciji u Beogradu. Međutim, prebacivanje duga države na pleća Instituta bilo bi veoma teško, kaže Marić.

Kazao je i da nema kontakta sa ministrom fianansija Aleksandrom Damjanovićem  od prije ljeta kada je u Institutu zasjedao skupštinski Odbor za zdravstvo.

Sindikat ima svoju viziju za Institut, ali čeka Vladin odgovor

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata, Srđa Keković je revoltiran inercijom države prema sopstvenoj kompaniji, jer su prvi apel za spas Instituta uputili Vladi još u novembru 2021.godine. Tužbe radnika i dalje egzistiraju iako je prvi put još 2012. Sindikat upozorio menadžment da nisu usaglašeni koeficijenti sa granskim kolektivnim ugovorom,  a 2014. je krenula prva tužba. Danas na Vladu Sindikat čeka 4 mjeseca da potpiše Nacrt kolektivnog ugovor i da konačno saopšti što je vizija za opstanak Instituta, koja donosi najveći benefit, jer liječi narod. U posljednjih 15 godina bilo je 5 pokušaja privatizacije i zbog toga Institut nije mogao da pravi dugoročne ugovore sa partnerima, podsjetio je Keković.

“Debelo smo zagazili u neznanje i kao da je neko namjerno ovakvo blago od ljudi i objekata vodio u dubioze”.

Predsjednica Sindikata Instituta dr Marija Obradović kazala je da je Institut u pat poziciji, pa to postaje i opavdanje za mnoge što još nema rješenja za Institut. Sindikat je još 10.jula odgovorio ministaru Damjanoviću na traženi dopis  oko korekcija kolektivnog ugovora i to opet nije dovoljno. Institut 11 godina gubi novac  po tužbama radnika i za enormne troškove sudskih procesa. Uskoro će možda biti isplaćena julska plata, ali radnici strahuju od jeseni i zime. Crnogorski osiguranici će ostati bez rehabilitacije ako se ugasi Institiut iz koga je za godinu otišlo 100 radnika, upozorila je Obradović.

Dug skoro 25 miliona eura

Dug Instituta u ovom momentu je 24,9 miliona eura naveo je Marić, od toga , 9, 2 prema Jugabanci,  3,2  Upravi prihoda , 2,5  Investiciono razvojnom fondu, milion eura Adiko banci , million eura Opštini Herceg Novi, skoro million EPCG….

On se, kako je rekao ne pronalzi u riječima optužbe premijera Dritana Abazovića da se menadžment Instituta bavi političkim marketingom.

“Iako sam predstavnik Novske liste koja je podržala PES na proteklim izborima ne prepoznajem se u tim optužbima. Ne želim da se bavim politikom. Jedina sa mog mjesta je politika spašavanja Instituta. Nije bilo partijskog zapošljavanja. Treba promijeniti vlasničku strukturu Insituta i da država bude sto posto vlasnik. Možda smo u početku krenuli žešće sa zahtjevima jedni prema drugima, ali to je pogrešno, jer smo svi na zajedničkom zadatku za opstanak Instituta kakvog  nema niti jedna država u Evropi”, kazao je Marić uz napomenu da država nije trebalo da čeka blokadu računa Instituta da bi počelo rješavanje duga prema Jugobanci. I  ranije je ukazivao da je najbolje rješenje za Institut otkup akcija od manjinskih akcionara, te da s državom i Opština postane vlasnik.

I za Vuka Kadića je  najbolje rješenje da dražava bude valsnik Instituta. Vlada do sada nije mogla da pregovara sa manjinskim akcionarima o otkupu akcija, jer je trajao sudski postupak oko posljednje neuspjele privatizacije. Tek kada je invetsitor  odustao  prije par mjeseci stvoreni su uslovi da država krene prema najvećem manjinskom akcioanaru, vlasniku Vile Oliva, Žarku Rakčeviću, koji ima 28% akcija. Kazao je i da nije u redu da ostali akcionari, koji sada imaju skoro 45 odsto akcija čekaju da Vlada vraća dugove Instituta, a oni samo da čekaju da im poraste vrijednost akcija. Objasnio je i da Fond zdravstva plaća usluge  za liječenje crnogorskih osiguranika Instititu,  a ne daje pomoć za plate i smatra da EPCG može direktno uplatiti pozajmicu od 600 hiljada bez garancije države.

Međutim, dr Marić je podsjetio na zakonsku prepreku, a to je dug Instituta koji imaju prema EPCG od skoro million eura.

Srđa Keković je napomenuo  da je Unija slobodnih sindikata  u 14 opština organizovala potpisivanje peticije za spas Instituta. Prikupljeno je preko 14 hiljada potpisa. Kampanja će biti završena u Herceg Novom. Uslijediće za koji dan potpisivanje peticije u Podgorici, a 26. septembra organizovaće tematsku konferenciju  o viziji za opastanak i održivo poslovanje  Institituta, uz poziv svim nadležnim.

Savo Marić je kazao da pored svega osoblje radi profesionalno i pacijenti odlaze zadovoljni, uprkos zastarjele opreme i nedostatka  kadrova. On je ustvrdio da su ga oni koji su otišli uvjeravili da bi se vratili u Institut ako se popravi situacija.

U menadžmentu nastoje naći nova tržišta pored skandinavskog. Prema riječima Marića,  postoji mogućnost ugovora za rehabilitaciju djece iz Češke, za dolazak pacijenata iz Libije, ukoliko se olakšaju pravne procedure,  kao  i penzionere prekao Fondova  Njmačke i Slovenije.

Najavio je da bi u petak Odbor direktora trebalo da razmotri sugestije Ministarstva finansija na Nacrt kolektivnog ugovora, te da ga konačno onda prihvati Vlada.

Tek iduće godine moglo bi doći do korekcija cijena usluga za crnogorske osiguranike, koje su nakon više od decenije  tek ove uvećane za 20 odsto. No, kako je kazao direktor Fonda zdavstva Kadić, ako su svi saglasni da Institut mora biti narodni, onda i model poslovanja i cijene moraju biti porihvatljivi za državu.