Jedinom dobitniku Nobelove nagrade (1961) sa ovih prostora,Ivu Andriću u OŠ „Ilija Kišić“ u Zelenici posvetili su čitav program povodom 23.aprila, Dana knjige.
Program je osmislila Tamara Komar, kao i pripreme koje su mu prethodile. Pokazali su da Andrić i njegovo djelo podstiču na stvaranje. Učenici su radili u skladu sa svojim trenutnim sposobnostima i prema ličnim afinitetima, ističe profesorica književnosti Tamara Komar.
„Prošlo je osam decenija od najvažnije godine za našu književnost u dvadesetom vijeku kada su objavljena tri romana Iva Andrića – Na Drini ćuprija, četiristogodišnja ,,višegradska hronika”, Travnička hronika, antikolonijalni roman sa vrlo aktuelnom temom na prostorima koji Andrića čitaju u originalu i Gospođica.
Drugi svjetski rat Andrić provodi pišući i dijeleći sudbinu naroda u okupiranom Beogradu. U tom periodu ništa ne objavljuje, jer smatra da dok rat traje pisac ima pravo da se pojavi samo u čitulji. On piše i svom izdavaču (SKZ) da u ratnim okolnostima ne objavljuju njegove pripovijetke. Eto, to je pravi andrićevski razlog što su 1945. objavljena njegova tri velika romana i što Dan knjige ovog 23. aprila 2025. posvećujemo Andriću“,podsjeća Komar.
Zahvaljujući Andriću, uvijek i iznova, generacije mladih čitalaca shvataju da ni u čemu što nam se dešava nismo sami. U pripovijeci Deca, po kojoj se zove njegova zbirka o vjerovatno najznačajnijem periodu ljudskog života – djetinjstvu, čitamo:
,,Mali ljudi, koje mi zovemo deca, imaju svoje velike bolove i duge patnje, koje posle kao mudri i odrasli zaboravljaju. Upravo, gube ih iz vida. A kad bismo mogli da se spustimo natrag u detinjstvo, kao u klupu osnovne škole iz koje smo davno izišli, mi bismo ih opet ugledali. Tamo dole, pod tim uglom, ti bolovi i te patnje žive i dalje i postoje kao svaka stvarnost.”
Prethodni citat,kako objašnjava Komar, pokazuje da je svaki veliki umjetnik u svom dubokom razumijevanju ljudske prirode ne samo prethodnik budućih naučnih saznanja nego i njihov glasnik i alegorični tvorac, izumitelj.
„Jedan od primjera za navedeno je i svjetski bestseler iz oblasti psihologije, objavljen 2015, Dete u tebi mora da pronađe svoj zavičaj, autorke Štefani Štal. Interesantno je i da Jasmina Ahmetagić u svojoj studiji Knjiga o Andriću, doslovno uspijeva primjeniti postavke analitičke psihologije švajcarskog psihijatra i psihoanalitičara Karla Gustava Junga pri analizi Andrićevih književnih likova“.
To su neki od razloga zbog kojih su u ovoj školi Dan knjige 2025.’posvetili Andriću.
„Obilježavanju je prethodilo individualno istraživačko upoznavanje sa piščevom biografijom, čitanje Andrićevih pripovijedaka, uočavanje i bilježenje turcizama iz zbirke pripovijedaka Deca, radionica ,,Mali ljudi koje zovemo d(j)eca”, pravljenje plakata ,,Knjiga”, kreiranje videozapisa, te kviza ,,Nobelovac”, koji je kao i Preporuke za čitanje pripremila učenica 9. Razreda, Tatjana Vuković“
Kako ističe Komar, govorili su o Andriću da bi ga čitali ponovo i po ko zna koji put, jer svaki put pred čitaocem se otvara perspektiva koja mu je u prethodnom čitanju promakla.
