Vatrogasci-spasioci dobijaju novu opremu za slučaj potresa, ali “silovanje prostora” ne prestaje

Poznato je da boravimo na izuzetno seizmički rizičnom području, a posljedice razornog zemljotresa iz 1979. godine i danas su vidljive. Stalno upozorenje predstavljaju zemljotresi u našem susjedstvu, Albaniji, Turskoj, Hrvatskoj, BIH, a ovih dana su brojni i jaki u Grčkoj. Koliko smo zaista svjesni da jak zemljotres može opet pogoditi Crnogorsko primorje i da treba preventivno da djelujemo?

Seizmolozi ukazuju, možda ne dovoljno glasno, na opasnost od prekomjerne i loše gradnje, bez poštovanja standarda na cijelom trusnom području primorja. Prema dokumentu Procjena rizika od katastrofa Crne Gore iz 2021. godine, veliki broj građevina podignut je na trusnom terenu. Čak 20 odsto ukupnog broja vaspitno-obrazovnih ustanova sagrađeno je u zonama rizika.

Urbanizacija je i u Herceg Novom veoma intezivna, a čini se da je kontrola države izuzetno slaba, te da sve zavisi od savijesti ili novca investitora. Na sceni je, kako komentarišu starosjedioci, posebno oni koji su doživjeli potres prije 46 godina, da je na sceni pravo “silovanje prostora”.

Pozitivan primjer preventivnog djelovanja, iako oni zapravo samo “gase požar” daju iz Službe zaštite i spasavanja Herceg Novi. Nastoje da stalno unapređuju rad. Aktuelna su dva tendera za nabavku specijalizovane opreme u slučaju zemljotresa, požara, poplava… Oni podrazumijevaju lider scan uređaje za pretragu i spasavanje u ruševinama kako bi se brže pronašle žrtve, povrijeđeni i poginuli.

Kako nam kaže rukovodilac Službe, Zlatko Ćirović, uz podršku Opština Herceg Novi, uz opremu za pretragu i spasavanje iz ruševina biće nabavljena i zaštitna odjela i vatrogasne čizme.

“Sadašnju opremu za prilaz vatri kupili smo 2018. i ona treba svakih pet godina da se obnavlja. Opština iz buđžeta finansira nabavku lične opreme za sve vatrogasce sa 100 hiljada eura i sa još toliko novca nabavku sofisticirane opreme za spasavanje iz ruševina, usljed zemljotresa, klizišta i drugih akcidentnih situacija”.

U ovom periodu godine 40-tak hercegnovskih vatrogasaca- spasilaca ima manje posla. Pozivi da nešto gori su često “lažna” uzbuna. Tako je bilo i juče kada je hercegnovskoj Službi zaštite i spašavanja javljeno da gori kuća na Njivicama, a onda se ispostavilo da je neko čistio plac i palio korov.

“Građani su prilično savjesni pa nas pozivaju, a mnogi vlasnici hoće da iskoriste da raščiste posjed do 1.juna, kada počinje zabrana paljenja vatre na otvorenom. Zaboravljaju da je to i sada dozvoljeno, ali samo 1. i 15. u mjesecu, kao i vikendom, kada nema vjetra”, kaže Ćirović.

Za ljetnju sezonu, a nakon apriliskih izbora, nastojaće da opet zasposle čuvare-zaštitare na lokacijama poput Orjena, Vrbanja, Savine, Luštice, Žvinja..Lani ih je bilo jedanaest i pokazalo se da je to dobra praksa u preventivnom djelovanju.

Pripadnici ove Službe često su u situaciji i da spašavaju povrijeđene u saobraćajnim nezgodama, ili čak kada ne stiže hitna medicinska pomoć da transportuju pacijente do bolnice.

Biće dosta angažovani i tokom Praznika mimoze, s obzirom da je mnogo događaja na otvorenom.