Još samo četiri dana do redovnih lokalnih izbora u Herceg Novom, u nedjelju 13. aprila. Birački spisak je zaključen, kako to i predviđa zakon, deset dana prije održavanja izbora, pa biračko tijelo čine 25 603 birača. U odnosu na izbore održane 11. juna 2023. godine to je 95 birača više.
Može li doći do promjene biračkog spiska ukoliko neko u međuvremenu napuni 18 godina i stekne pravo da glasa, ili ukoliko neko premine, te da li to može biti prostor za malverzacije? Da li su u tom dokumentu i lica koja imaju dvojno prebivalište? Odgovore smo potražili od načelnika Područne jedinice za građanska stanja i lične isprave MUP-a, Vida Medojevića.
“Poslije 2. aprila nije moguća nikakva promjena u biračkom spisku. Tada su evidentirana sva lica koja imaju prebivalište na teritoriji opštine Herceg Novi sa navršenih 18 godina života, što im omogućava biračko pravo i sa dvije godine prebivališta. Lica koja punoljetstvo stiču do 13. aprila su na dan zaključenja biračkog spiska evidentirana. Ta lica na dan održavanja izbora će ostvariti svoje biračko pravo. Lica koja su preminula u međuvremenu do 13. aprila moraju biti u biračkom spisku, jer je taj birački spisak zaključen 2. aprila. Suštiana je da poslije zaključenja biračkog spiska nije moguća nikakva korekcija”, kaže za Novski portal, Vid Medojević.
“Fantomski “ birači čine 10% odsto biračkog tijela??
Za svake izbore se aktuelizuje pitanje glasačkog prava za one sa dvojnim prebivalištem. Podsjetimo daje uoči lokalnih izbora u Herceg Novom 2021.godine Centar za monitoring i istraživanje (CEMI) objavio da je u birački spisak u Herceg Novom upisano preko dvije i po hiljade birača sa prebivalištem u drugim državama, što predstavlja više od deset odsto biračkog tijela te opštine.
Uporednom provjerom sa biračkim spiskovima u Srbiji i Bosni i Hercegovini, CEMI je utvrdio da su u hercegnovskom biračkom spisku upisana 1.974 birača sa prebivalištem u Srbiji i 799 sa prebivalištem u Bosni i Hercegovini. Da li su oni i dalje u biračkom spisku opštine Herceg Novi za predstojeće izbore?
“Više instance MUP-a treba da se izjasne oko podataka te NVO vezano za građane sa dvojnim prebivalištem. Područna jedinica Herceg Novi ne raspolaže informacijom da li neki građanin Herceg Novog raspolaže biračkim pravom u drugoj državi. Naš zakon i zakonodavstvo zabranjuju da lice poslije 3.juna 2006.godine posjeduje dobrovoljno državljanstvo druge države.To znači, ako bi Područna jedinica Herceg Novi ili druga organizaciona jedinica MUP-a u Crnoj Gori došla do informacije, dokaza, da lice posjeduje državljanstvo, nebitno koje države, stečeno poslije 3. juna 2006. godine to lice će trpjeti određene posljedice, gubitak crnogorskog državljanstva, po slili zakona, jer je dobrovoljno stekao državljanstvo druge države. To je i poruka građanima, crnogorskim državljanima u opštini Herceg Novi, da znaju posljedice eventualnog posjedovanja državljanstva druge države“, navodi Medojević.
Može li se desiti, ipak, da neko sa dvojnim prebivalištem glasa?
“Naš Zakon o registrima prebivališta crnogorskih državljana ne propisuje da se neko mora odjaviti. To je njegovo diskreciono pravo da se može odjaviti radi prijave prebivališta na teritorije druge države. Lice ne može imati dva prebivališta u Crnoj Gori, većsamo jedno prebivalčite. Neko ko je imao prebivalište na primjer u Podgorici i dođe u Herceg Novi i ispuni prijavu prebivališta, tim činom se automatski briše iz registra u Podgorici”.
Međutim, kada lice ima prebivalište u drugoj državi, prema riječima Medojevića, u MUP-u nijesu u obavezi da traže od tog lica odjavu prebivališta.
“Što znači da je moguće da ima takvih lica u biračkom spisku u Herceg Novom. Trebalo bi mijenjati zakonsku regulativu po tom pitanju, ali to je sve na nivou donosioca odluka, resornog Ministarstva i SkupštineCrne Gore”, zaključuje Vid Medojević.
