Konačna odluka Vlade Crne Gore o zaštiti naselja zlatnog korala (𝑺𝒂𝒗𝒂𝒍𝒊𝒂 𝒔𝒂𝒗𝒂𝒈𝒍𝒊𝒂) i vrulja (podmorskih izvora slatke vode) u Bokokotorskom zalivu je praktično pitanje dana, očekuju u Institutu za biologiju mora u Kotoru.
U izuzetno vrijednom tek objavljenom naučnom radu uglednih istraživača Instituta i italijanskih kolega može se vidjeti kakvo se bogatstvo kriju na ne tako velikim dubinama Bokokotorskog zaliva.
Rad donosi vrijedne informacije o šumama zlatnog korala, koje su jedinstvene na Mediteranu, a možda i šire.
On je rezultat desetogodišnje saradnje naučnih savjetnika kotorskog Instituta dr Vesne Mačić, dr Slavice Kašcelan Petović i mr Nikole Đorđevića sa troje kolega iz Italije. To su Martina Canessa, Egidio Trainito i Giorgio Bavestello.
“Zaštićena vrsta zlatnog korala (Savalia savaglia) se u Bokokotorskom zalivu nalazi u velikom broju na samo nekoliko lokacija. Ako se ima u vidu da je na Mediteranu poznato oko 70-100 lokacija ovog korala sa najčešće svega nekoliko kolonija, a na lokacijama Dražin vrt i Sopot imamo nekoliko stotina kolonija, pa čak i na manjim dubinama od uobičajenih, jasno je zašto su ove lokacije od 2021.godine pod preventivnom zaštitom, a uskoro se očekuje i finalna odluka Vlade Crne Gore o trajnoj zaštiti”, priča za Novski portal, dr Vesna Mačić.
Inicijativu za zaštitu ovih lokacija je pokrenula Opština Kotor još 2020.g. kada je Institut za biologiju mora sa Morskim dobrom označio ove lokacije i postavio bove kako se neko iz neznanja na tim mjestima ne bi sidrio ili ribao i time fizički oštetio grmolike kolonije zlatnog korala, kao i neke uspravne sunđere (takođe zaštićene vrste) koji su brojni na tim lokacijama, objačnjava ona.
“Poslednja istraživanja koja smo sproveli sa kolegama iz Italije ukazuju na to da su ova naselja specifična i po tome što rastu samostalno i vjerovatno se razmnožavaju i polno i još više vegetativno tj. djelovima kolonija, dok je za neke druge lokacije u Mediteranu poznato da zlatni koral raste kao parazit i prerasta druge vrste korala, posebno gorgonija”.
Kako dodaje dr Mačić, za zaštitu ovih lokacija osim održavanja bova kojima se lokacije Dražin vrt i Sopot ograđuju i čuvaju od fizičkih uticaja važno je obratiti pažnju i na okolna naselja i gajilišta kako bi se spriječilo da otpadne vode dodatno ugroze ova naselja.
Rad u cjelini je dostupan na:
https://www.nature.com/articles/s41598-024-58101-y.epdf…
