Jedan od najznačajnijih crnogorskih, turističkih infrastrukturnih projekata, na koji se čekalo gotovo čitav vijek je priveden kraju i počeće da prevozi putnike 14. avgusta od 10 časova. To je godinu i mjesec nakon postavljanja kamena temeljca, što u kompaniji Žičara Kotor-Lovćen smatraju izuzetnim uspjehom imajući u vidu stepen složenosti kompletnog procesa.
Za vožnju žičarom u jednom smjeru za odrasle je potrebno izdvojiti 13 eura, dok je cijena povratne ulaznice 23 eura. Cijene dječijih karata su značajno niže, pa vožnja žičarom u jednom smjeru košta 7 eura, odnosno 12 eura za oba smjera. Za djecu mlađu od dvije godine predviđena je gratis vožnja. Povoljnosti su definisane i za OSI, pa će cijena karte u jednom smjeru iznositi 7 eura, odnosno 12 eura za oba pravca.
Vlasnici Mastercard platnih kartica u periodu od otvaranja Žičare do 15. septembra mogu ostvariti umanjenje cijene u iznosu od 5 eura za svaku kupljenu kartu. Popusti važe za plaćanja Mastercard platnim karticama koje su izdale sve banke u Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini, bez obzira na tip kartice. Broj vožnji plaćenih istom Mastercard debitnom karticom nije ograničen, odnosno korisnik kartice ima pravo na umanjenje cijene karte, čak i ukoliko se vozi žičarom više puta u periodu trajanja kampanje.
Projekat Žičare Kotor – Lovćen realizuje konzorcijum Novi Volvox – Leitner na osnovu koncesionog ugovora koji je potpisan u decembru 2021. godine, nedugo zatim, 12. jula 2022. godine položen je i kamen temeljac.
Trasa Žičare polazi od Duba, koji se nalazi na teritoriji opštine Kotor i vodi do lokaliteta Kuk na planini Lovćen, na 1.348m nadmorske visine. Projektovani kapacitet je 48 gondola na nivou od 1.200 putnika po satu, dok je vrijeme putovanja od stanice Dub do stanice Kuk nepunih 11 minuta.
Sjenku na ovaj dugoočekivani poduhvat otvorenim pismom premijeru Dritanu Abazoviću bacaju mještani Lovćena i Njeguša, upozoravajući na uništavanje južnih padina Lovćena i Štirovnika.
Oni tvrde da je devastiran Nacionalni park Lovćen i pitaju, pored ostalog, na osnovu kojih elaborata i procjena je uprava Nacionalnih parkova Crne Gore dozvolila da se štićeno područje Štirovnika, katuna Bižaljevac i katuna Kuk sa Zlataricama na najbrutalnji način degradiraju, urušavaju i uništavaju. Jer, na području Štirovnika, Bižaljevca, Kuka i Zlatarica obitavaju brojni endemi, subendemi i relikti prošlosti Balkanskog poluostrva.
