Nastao na temeljima čuvene hercegnovske Umjetničke škole, Hercegnovski zimski salon, “vrelo iz koga neprestano izviru novi talentovani umjetnici” doživio je 59. godina traganja za novim izrazom u likovnoj umjetnosti.
Postao je mjesto svjedočenja čovjekovog preispitivanja i nadograđivanja, kazala je otvarajući Salon, ministarka kulture i medija Tamara Vujović, osvrćući se na ovogodišnju temu, (Ne)pripadanje.
“Izložba postavlja jedno od temeljnih pitanja savremenog čovjeka: šta znači pripadati? Da li pripadamo onda kada se uklapamo u već postojeće obrasce, ili onda kada stvaramo vlastiti izraz”.
Ove godine salon je upravo na temu (ne)pripadanja okupio 34 autora, sa 44 rada iz Crne Gore, Srbije, BIH, kao i umjetnike sa ovih prostora koji stvaraju u više država.
“Hercegnovski zimski salon potvrđuje da kultura Crne Gore nije zatvoren sistem, već otvoreno polje dijaloga. Dijalog između generacija, između različitih poetika, između iskustva i eksperimenta. To je prostor u kojem se individulani talkenat susreće sa zajednicom, a zajednica dobija priliku da se preispita i obnovi”, kazala je ministarka Vujović, sa uvjerenjem da je upravo sposobnost stvaranja ono što nas čini istinski živim, dijelom vremena u kojem postojimo. Kako je kazala, sloboda umjetničkog izraza ostaje temelj svakog autentičnog kulturnog modela.
Selektor ovogodišnjeg salona David Delibašić objasnio je da je tema nepripadnosti uvijek aktuelna i uvijek podložna preispitavnju što su pokazala i izložena djela.
“Svijet u kojem živimo sve je više prostor između mjesta, sjećanja, jezika… Pripadnost nekada jasna danas se pretvara u osjećaj koji klizi, koji nestaje, ili se vraća u drugačijim oblicima. U vremenu migracija, hibridnih kultura i digitalnih identiteta granice pripadnosti postaju porazne”, smatra selektor Delibašić.
Predsjednica žirija, kustoskinja Galerije Novak iz Ljubljane Špela Stramšek, saopštila je jednoglasne odluke o nagrađenim radovima, cijeneći visok nivo umjetničke produkcije i izrazitu raznolikost poetike autora.
“Pobjednički radovi predstavljaju tri različita modela savremenog umjetničkog mišljenja, atmosfersko prostorni, skulpturalno strukturni i narativno kompleksni pristup”.
Nikšićanima sve tri nagrade Salona
Prva nagrada Salona pripala je Ratku Odaloviću za sliku “Putnik”, koja predstavlja veoma složenu i tehnički majstorsku umjetničku strukturu. Izgrađena je kao gusto narativno polje, koje se sastoji od brojnih mikromotiva, simboličkih fragmenata i vizualnih situacija, koje su, uprkos bogatstvu, precizno kompozicijski organizirane. Odalović nije mogao da prisustvuje dodjeli priznanja, kao ni dobitnica treće nagrade Lidija Nikčević sa slikom “Tri stabla”.
Druga nagrada pripala je Marku Petroviću Njegošu za skulpturu “ Fossil jezgra”, koja se odlikuje zrelom skulpturalnom artikulacijom i izraženom materijalnom sviješću. Njemu je ovo već treća nagrada na Salonu i posebno mu je, kako kaže, draga jer označava njegov stvaralački kontinuitet.
“Prvu nagradu sam dobio kada sam prvi put izlagao na Salonu nakon Akademije. Tada sam nagrađen pravom izlaganja na sljedećem Salonu. Poslije nekolike godine dobio sam i treću nagradu, što znači da moje stvaralaštvo napreduje. Hercegnovski zimski salon je pravi pokazatelj da ipak, moj rad pripada umjetnosti i da idem pravim putem ka obogaćivanju umjetničkog djelovanja”, kaže Petrović Njegoš objašnjavajući da je teško raditi u kamenu, ali to što kamen pruža otpor dodatno ga inspiriše.
Komentarišući novinarsku opasku da sve tri nagrade ovogodišnjeg Hercegnovskog zimskog salona “idu u Nikšić”, jer autori žive u tom gradu, ili su porijeklom iz njega, Marko je kroz osmijeh odgovorio: “Izgleda da smo plodno tlo za umjetnost”.
Direktorka JU “Gradski muzej Mirko Komnenović i Galerija Josip Bepo Benković, Gordana Krunić, kazala je da Herceg Novi i Galerija Josip Bepo Benković imaju čast i privilegiju, a godinama i sve veću odgovornost, da ne samo zadrže postignuti nivo, već i da podignu ljestvicu, te da u grad dovedu ljubitelje umjetnosti i predstave najznačajnije umjetnike iz Crne Gore i regiona.
