Kako pravdu i pravo da očekujemo u 2024. godini u Osnovnom sudu u Herceg Novom? Da li Herceg Novi, karakterističan i po ogromnom broju neriješenioh imovinsko pravnih sporova, grad sa preko 32 hiljade stanovnika, baš zaslužuje da u dijeljenju pravice godinama nema dovoljno sudija, te da od prošle godine “knjiga padne”, na samo dvoje sudija? Jadan je i sama predsjednica Osnovnog suda, Vesna Gazdić.
Kako je to moguće, hoće li se uskoro stanje popraviti? O tome u intervjuu Novskog portala sa predsjednicom Osnovnpog suda, Vesnom Gazdić.
Instituciju na čijem ste čelu već duži niz godina prate problemi zbog nedostatka sudija. Gotovo je nevjerovatno da su Sud i Herceg Novi, koji je veoma specifična opština zbog velikog broja imovinskih sporova, ostali samo sa dvoje sudija, uključujući i Vas kao predsjednicu. Zašto je do toga došlo?
“Osnovni sud u Herceg Novom već duže vrijeme ima problem sa nedostatkom broja sudija, te je i prije nekoliko godina počelo sa osipanjem sudijskog kadra, a to se blagovremeno nije riješilo. Do prije tri mjeseca Osnovni sud u Herceg Novom je radio sa troje sudija, od kojih je jedan sudija podnio ostavku na sudijsku funkciju, a u sudu rade dvoje sudija, odnosno ja kao predsjednica suda i još jedan sudija, dok se jedna sudija nalazi na dužem bolovanju. Tako da u sudu faktički radi jedan sudija i predsjednica suda, dok se jedna sudija nalazi na dužem bolovanju. U takvim okolnostima i laiku je jasno da nije moguće ostvarivati ovu funkciju onako kako bi to trebalo i postizati onakav stepen ažurnosti koji bi se mogao smatrati kao tolerantan. Sama činjenica da je u ovom sudu sistematizovano 6 sudijskih mjesta i 1 mjesto predsjednika suda, jasno upućuje na ovaj zaključak. Da čak i sud radi u punom sastavu teško bi se mogao postići nivo ažurnosti koji bi bio zadovoljavajući. Treba napomenuti da je u ovom sudu, a ne tako davno, bilo sistematizovano 9 sudijskih mjesta odnosno 8 sudijskih i 1 mjesto predsjednika suda. Razlog zbog čega sudije odlaze po mom mišljenju je taj da uz manje opterećenja istu zaradu mogu ostvariti I na nekom drugom radnom mjestu, budući da je Osnovni sud u Herceg Novom poznat kao sud koji ima najsloženije zaostale stare parnične predmete u kojima se promjenilo i po nekoliko sudija, što sve utiče na pad motivacije za rad.
Sa koliko ste zaostalih predmeta suočeni sada vas dvoje i koliko ste uspjeli da riješite protekle godine?
“Počev od 01.01.2023. godine u radu je bilo 4198 predmet, na dan 27.12.2023. godine riješeno je 1757 predmeta, a ostalo je neriješeno 2228 predmeta. Procentualno, riješeno je 41,85% od ukupnog priliva, dok je ostalo neriješeno 58.15 % predmeta od ukupnog priliva, što je svakako jako mali broj.
Hercegnovski advokati su još u februaru ove godine tražili da reaguje Sudski savjet nakon saznanja da prijeti gašenje Osnovnog suda u Herecg Novom, a da će njegove nadležnosti preuzeti Osnovni sud u Kotoru. Zatražili su premještanje sudija internim oglasom iz drugih sudova u hercegnovski. No, čini se da je otada stanje gore,odnosno sudija je manje. Zašto je nekada visoko cijenjena i prestižna funkcija sudije prestala to da bude?
“Postoje brojni razlozi jedan od njih je da se u primorskim sudovima postupa u najsloženijim parničnim predmetima, pa vjerovatno sudije početnici imaju neku zadršku kada su predmeti ove vrste u pitanju i da se uhvate u koštac sa takvim predmetima pa se opredjeljuju da odlaze u sudove gdje su predmeti nešto lakši. Svjesni su da ukoliko dođu u Osnovni sud u Herceg Novom, da će istovremeno zadužiti veliki broj predmeta u kojima se promjenilo niz sudija. Osim toga, izbor sudija se vrši na način da prvo mladi kadar prolazi niz testova i ukoliko ih položi postaje kandidat za sudiju. Obuka za kandidata za sudiju se odvija u Podgorici, konkretno u Osnovnom sudu u Herceg Novom postoje potencijalni kandidati, ali odlaskom na obuku u Podgoricu koja traje godinu i po, izlaže ove potencijalne kandidate dodatnim troškovima (plaćanje stana, režije i svega ostalog). Osim toga, isti ti potencijalni kandidati imaju i djecu, tako da odlaskom na obuku možda bi podrazumijevalo da se moraju seliti što sve dodatno situaciju otežava. Potpuno je razumljiva njihova bojazan gdje će eventualno sjutra biti raspoređeni, da li u ovaj sud ili neki od drugih sudova u Crnoj Gori, uz svo uvažavanje tih sudova. Pogotovo što se suočavaju sa složenim predmetima velikim obimom posla, a da nemaju u doglednom vremenu riješena stambena pitanja.
Vezano za interno raspoređivanje, tokom ovog mjeseca sam obavještena od Sudskog savjeta da nisu ispunjeni uslovi da se sudija Tanja Vidić dobrovoljno rasporedi u ovaj sud na period do godine, te da se očekuje izbor novog sudije u nekom budućem periodu (pri čemu to ne može biti prije maja 2025. godine, pa se postavlja pitanje kako raditi u ovim uslovima do tada??).
Koliko je onda moguće zakonito odlučivanje, s obzirom da je broj sudija ispod zakonskog minimuma? Nisu ispunjeni uslovi za odlučivanje u vijeću po pravnim ljekovima na odluku sudije pojedinca. Ne mogu se formirati vijeća shodno odredbama Zakonika o krivičnom postupku, niti shodno odredbama Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, nema minimuma procesa rada u postupcima koji su hitne prirode?
“Činjenica da se u ovom sudu zbog nedostatka sudija ne može oformiti vijeće od trojice sudija, dodatno problematizuje sve ove objektivne okolnosti i radi se uglavnom o Kv, IP predmetima koji propisuju izuzetno kratke rokove u kojima se mora postupati, pa predstavlja dodatni problem, pa uz svo angažovanje u ovom sudu, radi se o dodatnom angažovanju, o dostavljanju tih predmeta i blagovremenom povratu tih predmeta, rizik je da se ne napravi propust kako kod nas tako i kod suda koji postupa, gdje su posljedice nesagledive. Pored velikog obima posla kako kod nas tako i u Osnovnom sudu u Kotoru ti propusti mogu se dogoditi, ali na svu sreću to se do sad nije desilo. Zašto je broj sudija ispod zakonskog minimuma to nije pitanje za predsjednicu suda nego za više instance, a rješenje ovog problema jedino i samo vidim kroz izmjenu zakona.
Vi ste se obraćali Sudskom savjetu za pomoć više puta, da li uskoro možete Vi i građani očekivati da ćete je dobiti?
“Još kao vršilac dužnosti sam se obraćala Sudskom savjetu, a nakon što sam izabrana za predsjednika suda obratila sam se Sudskom savjetu. U tom smislu je 20.10.prošle godine održan radni sastanak na kojem su prisustvovali svi članovi Sudskog savjeta, zatim ja kao predsjednica suda i dva predsjednika suda drugih sudova i dvoje sudija drugih sudova gdje sam ja detaljno izložila situaciju u Osnovnom sudu u Herceg Novom. Sudski savjet je upoznat do detalja sa situacijom u ovom sudu i eventualno sam predložila u neko dogledno vrijeme neka rješenja, a u cilju pomoći ovom sudu. Problem se ne može riješiti u cjelosti, ali sam smatrala da se ovom sudu može pomoći u vidu delegacije jednog dijela predmeta, kao i ispomoći od strane sudija iz drugih sudova. Bilo je govora o tome, ali se i tu naišlo na problem kako obezbijediti naknadu tom sudiji koji bi došao na ispomoć budući da bi on zadržao svoj posao u sudu iz kog dolazi, namirenje obaveze stanarine tog sudije i eventualno dodatnih troškova. Predložila sam da se izvrši jedan broj delegacije predmeta u Osnovnom sudu u Kotoru i Osnovnom sudu u Cetinju. Načelno sam dobila saglasnost predsjednika tih sudova, što je umnogome pomoglo rad ovom sudu i predmeti će biti dostavljeni ovim sudovima u januaru 2024. godine.
Vezano za ispomoć sudije u ovaj sud Osnovni sud u Cetinju je izašao u susret i dao je saglasnost da se sudija Tanja Vidić uputi na rad u ovaj sud. Osim toga riječ je o sudiji koja je već radila u Herceg Novom tako da joj sama struktura i problematika predmeta nije nepoznata. Međutim, za ovu sudiju nije dato odobrenje Sudskog savjeta sa obrazloženjem da ne postoji za to zakonsko utemeljenje, jer je ova sudja iskazala spremnost da radi u oba suda, dakle u Herceg Novom i u Cetinju, koju mogućnost zakon ne preoznaje.
Treba napomenuti činjenicu u vezi razrješenja cjelokupne situacije, a to je da već duže vrijeme, gotovo dvije godine, Vrhovni sud nije popunjen niti je izabran predsjednik Vrhovnog suda. Za očekivati je da predsjednik Vrhovnog suda bude taj koji će sagledavati probleme i pokretati inicijativu i davati predloge kako izlaziti iz ovakvih situacija, okolnosti. Međutim, nažalost još uvijek nema predsjednika Vrhovnog suda u punom kapacitetu da bi se eventualno krenulo sa nekim aktivnostima u tom pravcu.
Da li ste u svojoj sudskoj praksi sučeni sa pritiscima viših instanci, interesnim i političkim uplitanjima, osim onog svakodnevnog pristiska zbog enormnog broja predmeta?
„Ne, osim što smo izloženi svakodnevnim pritiscima građana zbog čega se ročišta ne zakazuju u zakonskom roku, zbog čega se predmeti šalju u Kotor zbog nemanja vijeća i sl. Naime, jako teško je navedeno objasniti stranci koja očekuje rješavanje spornog pitanja koje je od odlučnog životnog značaja, svakako stranke trpe, a sistem tome očigledno ne pridaje neku važnost što je nedopustivo.
Koliko je predmeta zastarjelo prošle, odosno koiko će ove godine, ukoliko ne budu riješeni?
„Nemam precizne podatke“.
Šta se dešava u tom slučaju, mogu li stranke biti obešećene, šta im preostaje?
„Ne mogu Vam dati odgovor na postavljeno pitanje, jer se to isključivo mora posmatrati od slučaja do slučaja, u zavisnosti od određene situacije“.
Što treba uraditi za oporavak, vraćanje povjerenja i funkcionisanje pravosudnih institucija, sudstva, tužilaštva i Ustavnog suda u punom kapacitetu?
„Radi se o veoma složenom pitanju, koje je između ostalog predmet posmatranja međunarodnih institucija, uključujući Evropsku komisiju koja naglašava potrebu za reformama koje unapređuju nezavisnost i efikasnost pravosuđa, veću transparentnost, efikasne istrage, konkretne rezultate krivičnog gonjenja i donošenje presuda u slučajevima korupcije na visokom nivou. Što se tiče pravosuđa za vraćanje povjerenja građana u rad pravosuđa, svakako je krucijalno pitanje izbor predsjednika Vrhovnog suda, a da bi se uopšte moglo razgovarati o bilo kakvim pomacima u sudskoj vlasti u pogledu svih problema i pitanja sa kojima se suočava crnogorsko pravosuđe između ostalog i popunjavanje sudijskog kadra, a koji problem najviše pogađa trenutno sudove u Crnoj Gori i nanosi štetu građanima.
Kako vidite rad Osnovnog suda u Herceg Novom u ovoj godini?
„Ono što je propisano zakonom tj. rješavanje predmeta u razumnim rokovima je teško ostvarivo i u okolnostima da u ovom sudu postupa puni sudijski sastav, a ne u situaciji kada ovom sudu trenutno nedostaje 5 sudija. Ostaje nada da će se ovako složena situacija barem ublažiti u vidu ispomoći sudija iz drugih sudova kod kojih ovakav problem nije izražen ili delegacijom jednog broja predmeta u sudove koji rade u potpunijem sastavu“.
