Crna Gora danas obilježava Dan državnosti, u znak sjećanja na 13. jul 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država i isti datum 1941. kada je narod Crne Gore počeo ustanak protiv fašizma.
Centralna proslava povodom Dana državnosti i ustanka crnogorskog naroda protiv fašizma počeće večeras u 18 sati pored spomenika ispod Trebjese u Nikšiću.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović tim povodom je sinoć, u rezidenciji na Cetinju, organizovao prijem.
Milatović je kazao da su u 13. julu sabrani borba i sloboda – dvije neraskidive odrednice koje su obilježile crnogorsku istoriju, začetak i ishodište državotvorne težnje.
„Toga dana 1878. godine na Berlinskom kongresu, nesporna želja da se sačuva vječito otvoreni prozor slobode, ovječan slavom Carevog laza, Martinića, Krusa, Grahovca, Fundine i Vučjeg dola, dobila je svoje međunarodno priznanje“, naveo je Milatović.
Kako je dodao, 63 godine kasnije, nadahnuti djelom slavnih predaka, heroji Košćela upalili su luču antifašizma, svjedočeći svojom žrtvom da od slobode nema skuplje riječi.
“Držeći do časne prošlosti, Crna Gora nikad nije uzmicala pred nerijateljem, niti prezala od borbe, ma koliko ona bila surova ili nemoguća”, istakao je Milatović.
On je kazao da antifašizam predstavlja jednu od najvažnijih vertikala crnogorskog društva, “koje ga je živjelo mnogo prije nego što se kao pojam našao u istorijskim i sociološkim čitankama”.
Milatović je ukazao na neophodnost prevazilaženja svih podjela u Crnoj Gori.
“Antifašizam predstavlja jednu od najvažnijih vertikala crnogorskog društva koje ga je živjelo mnogo prije nego što se, kao pojam, našao u istorijskim i sociološkim čitankama”, istakao je on.
Živjelo ga je, kako je kazao, kroz viševjekovni multikulturalni sklad, toleranciju i suživot, urođeni osjećaj da se razlikujemo samo po količini ljudskosti koju nosimo u sebi, uz uvjerenje da je „brat mio, ma koje vjere bio“ i da je „čojstvo braniti drugoga od sebe“.
“Očekuje nas još mnogo izazova u vremenu koje dolazi, a ono neka bude vrijeme promjena na bolje. Bićemo mu naredni. Živjela demokratska i evropska Crna Gora”, poručio je Milatović.
Dan za ponos!
Na Berlinskom kongresu 13.jula 1878. godine je definitivno međunarodno potvrđen državni suverenitet Crne Gore. Evropske sile – Njemačka, Austro-Ugarska, Rusija, Engleska i Francuska, uspostavile su novi odnos snaga na jugoistoku Evrope. Revidiran je Sanstefanski mirovni ugovor zaključen između Rusije i Turske. Crna Gora i Srbija stekle su međunarodno priznanje i znatno su proširile svoje teritorije, a Austro-Ugarska je dobila pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu.
Na na isti dan 1941. buknuo je u Crnoj Gori Trinaestojulski ustanak, jedan od najznačajnijih događaja u prvoj godini Drugog svjetskog rata u fašizmom porobljenoj Evropi. Ustanak je počeo pod rukovodstvom KPJ u njemu je učestvovalo oko 30.000 ljudi. Ustanici su razbili i zarobili do tada najveći okupatorski garnizon u porobljenoj Evropi, od oko 1000 talijanskih vojnika i starješina. Ustanak je trajao je do polovine avgusta, kada je ugušen jakom italijanskom ofanzivom. Borbe su nastavljene daleko nakon toga.
Čitaocima Novskog portala srećan 13. Jul Dran državnosti Crne Gore i Dan ustanka crnogorskog naroda.
