Ovo je dan u kom se obilježavaju Svjetski dani tune i delfina. Na inicijativu ribarskih zajednica, naučnika i ekologa koji su se okupili kako bi zaštitili jata tune širom svijeta i pomogli u stvaranju modela održivog ribolova, Svjetski dan tune ustanovljen je 2017. godine.
Tuna je jedna od najsnažnijih i za ljudsku prehranu najvažnijih riba u morima, među najfascinantnijima po veličini, snaga, agilnosti i brzini. Tuna je jedna od najvažnijih riba za ekonomiju i ishranu. Razne vrste tune predstavljaju 20% vrijednosti cjelokupnog morskog ribarstva i više od 8% svih morskih plodova kojima se trguje u svijetu. Godišnje se ulovi više od 7 milona metričkih tona tune i tunama sličnih vrsta.
Mogu dostići dužinu od 4 metra i težiti preko 600 kg. Toplokrvna je riba i jedina je takva u svijetu. Tipična je riba otvorenih mora, premda ponekad dolazi u pliće predjele. Izuzetno je dobar plivač, jedna je od najbržih koštunjača, te postiže brzine od 70-90 km/h.
Preko 96 zemalja uključeno u očuvanje i upravljanje tunom, čija je godišnja vrijednost gotovo 10 milijardi USD, a neki relevantni programi FAO -a počeli su davati pozitivne rezultate u smanjenju prekomjernog izlova.
U Jadranskom moru živi samo jedna vrsta tuna, najcjenjenija i najugroženija među svojim srodnicima. To je plavoperajna tuna, koju još nazivaju atlantska tuna, sjeverna plavoperajna tuna, tuna ili bluefin.
Hrvatska je poznata po kaveznom uzgoju tuna. Krajem svake godine s hrvatskih marikulturnih “farmi” velike količine tuna otpremaju se brodovima hladnjačama u Japan.
Na žalost, kavezni uzgoj ekološki, navode stručnjaci, nije ekološki održivo rješenje.
Delfini na ivici istrebljenja
Za razliku od snažnih tuna delfini su plemenite, intelegentne I druželjubive životinje, među najomiljenijim u svijetu. Nisu ribe nego sisari.Delfini imaju sposobnost prepoznavanja, pamćenja i rješavanja problema. Pored dobro razvijenog mozga, imaju i poseban slušni aparat – sonar koji im omogućava da čuju izuzetno široku skalu zvučnih talasa, naročito ultrazvuke i da odrede položaj raznih predmeta u moru, čak i na velikoj udaljenosti.
Tokom spavanja, jedna polovina mozga kod delfini je budna, a druga spava, iz razloga što nijesu u stanju da dišu automatski, a na ovaj način su u mogućnosti da svjesno kontrolišu disanje i da povremeno isplivaju na površinu kako bi uzeli vazduh.
Nedavno je došlo do veoma interesantnog otkrića da delfini međusobno razgovaraju i da se dozivaju po imenu, tj. svaki delfin ima razvijen poseban signal za raspoznavanje, koji ustvari predstavlja ime. Utvrđeno je da postoje dvije različite grupe signala – jedni služe za dozivanje, a drugi za razgovor.
Brojni su slučajevi delfina koji pomažu jedni drugima u nevolji, kao i čovjeku prilikom brojnih brodoloma i davljenja. Jedan od najdirljiviji načina na koji delfini pokazuju svoju privrženost čovjeku jeste njihovo „ljekovito dejstvo“ na bolesnu, autističnu djecu, koja rado plivaju sa njima.
Najveća vrsta delfina su kitovi ubice (Orke). U našem moru najčešće viđamo tzv. dobrog delfina (Tursiops truncatus).
Međutim, Svjetska fondacija za prirodu upozorava da na svaka dva minuta ugine jedan delfin ili kit. Svake godine više od 300.000 delfina i kitova zapetlja se i utopi u ribolovnim alatima kao što su mreže.
Delfini maju ključnu ulogu u održavanju zdravlja morskih ekosistema, a time i ljudskog zdravlja. Uprkos tome, čovjek ih je iz nesmotrenosti, neodgovornosti, a najčešće iz obijesti i pohlepe, doveo na ivicu istrebljenja.
Svjetski dan tune i delfina – 2.maj
Ovo je dan u kom se obilježavaju Svjetski dani tune i delfina. Na inicijativu ribarskih zajednica, naučnika i ekologa koji su se okupili kako bi zaštitili jata tune širom svijeta i pomogli u stvaranju modela održivog ribolova, Svjetski dan tune ustanovljen je 2017. godine.
Tuna je jedna od najsnažnijih i za ljudsku prehranu najvažnijih riba u morima, među najfascinantnijima po veličini, snaga, agilnosti i brzini. Tuna je jedna od najvažnijih riba za ekonomiju i ishranu. Razne vrste tune predstavljaju 20% vrijednosti cjelokupnog morskog ribarstva i više od 8% svih morskih plodova kojima se trguje u svijetu. Godišnje se ulovi više od 7 milona metričkih tona tune i tunama sličnih vrsta.
Mogu dostići dužinu od 4 metra i težiti preko 600 kg. Toplokrvna je riba i jedina je takva u svijetu. Tipična je riba otvorenih mora, premda ponekad dolazi u pliće predjele. Izuzetno je dobar plivač, jedna je od najbržih koštunjača, te postiže brzine od 70-90 km/h.
Preko 96 zemalja uključeno u očuvanje i upravljanje tunom, čija je godišnja vrijednost gotovo 10 milijardi USD, a neki relevantni programi FAO -a počeli su davati pozitivne rezultate u smanjenju prekomjernog izlova.
U Jadranskom moru živi samo jedna vrsta tuna, najcjenjenija i najugroženija među svojim srodnicima. To je plavoperajna tuna, koju još nazivaju atlantska tuna, sjeverna plavoperajna tuna, tuna ili bluefin.
Hrvatska je poznata po kaveznom uzgoju tuna. Krajem svake godine s hrvatskih marikulturnih “farmi” velike količine tuna otpremaju se brodovima hladnjačama u Japan.
Na žalost, kavezni uzgoj ekološki, navode stručnjaci, nije ekološki održivo rješenje.
Delfini na ivici istrebljenja
Za razliku od snažnih tuna delfini su plemenite, intelegentne I druželjubive životinje, među najomiljenijim u svijetu. Nisu ribe nego sisari.Delfini imaju sposobnost prepoznavanja, pamćenja i rješavanja problema. Pored dobro razvijenog mozga, imaju i poseban slušni aparat – sonar koji im omogućava da čuju izuzetno široku skalu zvučnih talasa, naročito ultrazvuke i da odrede položaj raznih predmeta u moru, čak i na velikoj udaljenosti.
Tokom spavanja, jedna polovina mozga kod delfini je budna, a druga spava, iz razloga što nijesu u stanju da dišu automatski, a na ovaj način su u mogućnosti da svjesno kontrolišu disanje i da povremeno isplivaju na površinu kako bi uzeli vazduh.
Nedavno je došlo do veoma interesantnog otkrića da delfini međusobno razgovaraju i da se dozivaju po imenu, tj. svaki delfin ima razvijen poseban signal za raspoznavanje, koji ustvari predstavlja ime. Utvrđeno je da postoje dvije različite grupe signala – jedni služe za dozivanje, a drugi za razgovor.
Brojni su slučajevi delfina koji pomažu jedni drugima u nevolji, kao i čovjeku prilikom brojnih brodoloma i davljenja. Jedan od najdirljiviji načina na koji delfini pokazuju svoju privrženost čovjeku jeste njihovo „ljekovito dejstvo“ na bolesnu, autističnu djecu, koja rado plivaju sa njima.
Najveća vrsta delfina su kitovi ubice (Orke). U našem moru najčešće viđamo tzv. dobrog delfina (Tursiops truncatus).
Međutim, Svjetska fondacija za prirodu upozorava da na svaka dva minuta ugine jedan delfin ili kit. Svake godine više od 300.000 delfina i kitova zapetlja se i utopi u ribolovnim alatima kao što su mreže.
Delfini maju ključnu ulogu u održavanju zdravlja morskih ekosistema, a time i ljudskog zdravlja. Uprkos tome, čovjek ih je iz nesmotrenosti, neodgovornosti, a najčešće iz obijesti i pohlepe, doveo na ivicu istrebljenja.
