Postoji ozbiljna mogućnost da Herceg Novi ostane bez svog doma pravde i pravosuđa. Glas sudija koji su ostali u Osnovnom sudu u Herceg Novom nije se do sada čuo u javnosti, iako su se obraćali višim instancama. Njih četvoro rade u teškim uslovima, uz hroničan nedostatak sudija za rješavanje nagomilanih višegodišnjih predmeta.
Zato su advokati, kojih je 40 sa sjedištem u Herceg Novom, upoznali medije s onim što su pisali Sudskom savjetu. Ukazali su na nedostatak sudija u Osnovnom sudu Herceg Novi, inspirisani saznanjima o mogućem ukidanju ovog suda i prebacivanje nadležnosti na Osnovni sud u Kotoru.
Odlukom o broju sudija u sudovima predviđeno je da Osnovni sud u Herceg Novom ima predsjednika suda i šest sudija. Međutim:
“Nakon odluke 29. decembra 2022. godine sa 10. sjednice Sudskog savjeta, Osnovni sud u Herceg Novom je ostao bez predsjednika suda sa četvoro sudija, od kojih se jedna sudija nalazi na porodiljskom odsustvu”, ukazuju novski advokati.
Ovaj broj sudija je ispod minimuma za zakonito odlučivanje, jer nisu ispunjeni uslovi za odlučivanje u vijeću po pravnim lijekovima na odluku sudije pojedinca toga suda.
“Ne mogu se formirati Vijeća shodno odredbama Zakonika o krivičnom postupku, ni shodno odredbama Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, što znači da nema minimuma procesa rada u postupcima koji su hitne prirode, navode advokati sa sjedištem u Herceg Novom”.
Dodaju i da odlukom sa prve sjednice Sudskog savjeta 19. januara 2023, od desetoro novoizabranih sudija nijedan nije raspoređen u Osnovni sud Herceg Novi. Na istoj sjednici odlučeno je i o raspisivanju internih oglasa za popunjavanje slobodnih mjesta u više osnovnih sudova, ali ne i za Osnovni sud u Herceg Novom.
“Nije jasno zbog čega nema raspoređivanja sudija u Osnovni sud u Herceg Novom, kad postoji očigledna potreba. Osnovni sud u Herceg Novom obraćao se Sudskom savjetu, ukazujući na navedeni problem obavještenjem Višem sudu, uz ukazivanje da je u odnosu na tadašnje obavještenje deficit aktivnih sudija u ovom momentu još veći”, pisali su Savjetu advokati.
Podsjećaju da je prije donošenja Zakona o uređenju narodnih sudova iz 1946. godine, Sud u Herceg Novom postojao i funkcionisao za vrijeme tri različite države: Mletačke Republike, Austro – Ugarske monarhije i Kraljevine Jugoslavije, u čemu se ogleda kontinuitet ove institucije.
Herceg Novi se sastoji od 27 katastarskih opština, u koje se ubrajaju i one sa Luštice, sa imovinskim sporovima koji su veoma komplikovani i zahtjevni pri čemu svi ti postupci spadaju u nadležnost Osnovnog suda u Herceg Novom.
Stoga se obraćaju Sudskom savjetu sa inicijativom da na osnovu člana 45 stav 1 Zakona o sudskom savjetu i sudijama, raspiše interni oglas za dobrovoljno premještanje sudije iz jednog osnovnog suda u Osnovni sud u Herceg Novom, odnosno interni oglas za trajno dobrovoljno raspoređivanje u Osnovni sud u Herceg Novom, na osnovu člana 86 stav istog zakona.
“Ukoliko ima mogućnosti i za raspoređivanje po članu 85 istog propisa – da se usljed reorganizacije i smanjenja broja sudija u nekom drugom sudu, taj sudija rasporedi na rad u Osnovni sud u Herceg Novom, ili da se zbog potrebe ispomoći u ovom momentu sudija nekog drugog suda rasporedi na rad u navedeni Sud”, iniciraju angažovanje bar jednog sudije advokati.
Sa inicijativom su upoznali i Osnovni sud u Herceg Novom.
