U toku 2022. godine Osnovni sud u Herceg Novom radio je na 4042 predmeta i od ukupnog broja predmeta u odnosu na priliv, riješeno je 94,23%. Ukoliko se posmatra uporedni period, ovaj sud je u 2022. godini primio 14% predmeta manje u odnosu na isti period u 2021. godini, kaže za Novski portal, v.d. predsjednica Osnovnog suda, Vesna Gazdić.
“Kvalitet rada Osnovnog suda za period 2022. godine, po zvaničnim podacima na godišnjem nivou iznosio je 24,36% ukinutih po svim vrstama predmeta, što predstavlja veoma dobar rezultat. Ovo posebno imajući u vidu težinu predmeta (koji spadaju u najsloženije parnične predmete u Crnoj Gori), znatan broj starih predmeta tzv.”crvenih omota”, kao i veliki broje predmeta u kojima sudije postupaju – prosječno oko 600 predmeta po sudiji”.
To je previše izazova za sve manji broj sudija da bi građani imali povjerenje u pravosudni sistem, objektivno, nepristrasno i kompetentno odlučivanje o njihovim pravima. Na haotično stanje zbog malog broja sudija u Osnovnom sudu u Herceg Novom, te mogućnost da Herceg Novi ostane bez svog doma pravde i pravosuđa, upozorili su nedavno Sudski savjet i hercegnovski advokati.
Prema riječima Vesne Gazdić, u Osnovnom suda u Herceg Novom, tokom 2021.godine radilo je 6 sudija i predsjednik suda. Međutim, jedna od sudija Odlukom Sudskog savjeta trajno je raspoređena u Osnovni sud u Cetinju krajem 2021.godine.
“U prvoj polovini 2022. godine ovaj sud je ostao bez još jednog sudije trajnim prestankom sudijske funkcije, dok je u krajem 2022. godine dotadašnji predsjednik suda Ivan Perović 29.12.2022. godine izabran za sudiju Višeg suda u Podgorici”, objašnjava Gazdić.
Tako je na kraju prošle godine Osnovni sud u Herceg Novom radio aktivno sa troje sudija, kao i danas, jer se jedna sutkinja tokom cijele 2022. godine nalazila i dalje je na bolovanju.
“Prema Pravilniku o orjentacionim mjerilima za određivanje potrebnog broja sudija i ostalih zaposlenih, u Osnovnom sudu u Herceg Novom, predviđeno je da radi predsjednik i 6 sudija, pa nedostatak kadra (u ovom momentu više od polovine sudija), složenost predmeta, uz stalan priliv novih predmeta koji su hitne prirode (izvršni predmeti, porodični i radni sporovi, te sporovi smetanja posjeda i postupak obezbjeđenja dokaza, te kriivčni pritvorski predmeti), rezultirali su nešto slabijim radom suda u 2022. godine u odnosu na isti period prošle godine, što ne čudi”, ocjenjuje Gazdić.
Ona je polovinom januara 2023. godine, Odlukom Sudskog savjeta Crne Gore, kao dotadašnja zamjenica predsjednika, postavljena za v.d. predsjednika suda. Pitamo, što je do sada preduzela da poboljša stanje u Osnovnom sudu i angažuje nove sudije i ima li informacije do kojih su došli hercegnovski advokati da se čak planira prenos nadležnosti Osnovnog suda u Herceg Novom na kotorski:
“Na dan imenovanja sagledala sam stanje u sudu i organizovala rad u skladu sa postojećim kapacitetima. Izbor novih sudija, kao i eventualno slanje sudija na ispomoć je u nadležnosti Sudskog savjeta Crne Gore. Ocjenjujem da će se nakon izbora predsjednika suda stanje u Osnovnom sudu u Herceg Novom popraviti i da će Sudski savjet u narednom periodu iznaći neko rješenje”.
Hronično, čak i haotično stanje u Osnovnom sudu Hercge Novi predugo traje i Sudski savjet bi morao brže da reaguje. Sadšnji broj sudija je ispod minimuma za zakonito odlučivanje, upozorava i 40 hercegnovskih advokata, jer “nisu ispunjeni uslovi za odlučivanje u vijeću po pravnim lijekovima na odluku sudije pojedinca toga suda”.
Iako su u dopisu advokati od Sudskog savjeta tražili kao ispomoć bar angažovanje jednog sudije, bivši predsjednik Osnovnog suda u Herceg Novom, Vukašin Šimrak, tvrdi da ni to nije dovoljno. Primjećuje i opštu društvenu pojavu da danas studenti sa završenim Pravnim fakultetom radije biraju da rade u nekoj opštinskoj ili kancelariji preduzeća nego u sudu. Prisjeća se da je nastojao da kao predsjednik suda angažuje sve novske mlade sa Pravnim fakultetom , ali od 30-tak pravnika koji su počeli rad u Osnovnom sudu, niko se nije zadržao na tom radnom mjestu.
