Berberović: Zasadi mimoze moraju se što prije obnavljati

Milica berberovic

Starosjedioci u Novom dobro znaju detaljnu priču o nastajanju Praznika mimoze i tome kako je uopšte stigla u naše krajeve, te da su za to najviše zaslužni naši pomorci. Danas festival u slavu tog žutog cvijeta ima dugu tradiiciju od preko 50 godina.

No, sve se češće može čuti da u je u gradu fešte od mimoze, sve manje mimoze. Inženjerka pejzažne arhitekture, Milica Berberović, nam govori o prvim stablima mimoze u Herceg Novom, njenom uzgoju i današnjem stanju.

“Organizovanu sadnju mimoze u Herceg Novom je započeo nekadašnji Poljoprivredni kombinat Beograd, a mještani duž rivijere, najviše u Đenovićima i Baošićima ukrašavali su stablima svoje đardine. Žutili su se i opijali mirisima nježnog bobičarstog cvijeta i stabala je bilo puno. Mimozu su izvozili na tone po cijeloj bivšoj Jugoslaviji. Mnogi su lijepo zarađivali od prodaje”, priča Berberović.

Novski meštri od turizma, prepoznali su s prijateljima Novog iz Beograda, mogućnost da privuku goste i u hladne, tmurne dane, feštom u slavu cvijeta koji izgleda poput sunca tokom zime. To je bila šansa da se produži sezona, najavi proljeće, skrene pažnja na lokalne fešte. I nastao je Praznik posvećen ovoj biljci.

“Sadnice mimoze su, najčešće stizale iz Italije. Kod nas uspijevaju, uglavnom, dvije vrste ali je, doduše, ne često prisutna, i quattro staggioni sorta koja cvjeta čak i u ljeto. Njen je list drugačiji, cvijet krupniji i rijeđi, ne tako mirisan.

Graditeljski apetiti “protjeruju” mimozu

Govoreći o današnjem stanju i uslovima sadnje, Milica Berberović upozorava:

“Pejzažna slika grada je definitvno promijenjena, ne samo zbog nedostatka mimoze. Nestaju i citrusi i palme. Nekoliko novih mimoza je posađeno u parku Boka, ali nema je dovoljno. Pitanje je i da li ima mjesta više za nove sadnice. Urbanizacija crpi isuviše dragocjenog prostora”.

Kako dodaje Berberović, mimoza bi se mogla saditi u međuprostorima drvoreda i na putnom pojasu pokraj magistrale. Najvažnije je redovno zalivanje i održavanje. Trebalo bi obezbijediti i sistem za zalivanje.

Novska mimoza na vjenčanju Olivere Katarine

O izdržljivosti ove biljke, pa čak i nakon branja ilustruje anegdota koju nam priča Milica.

Šezdesetih godina prošlog vijeka porodica Berberović odlazi za Beograd da ponese mimozu za vjenčanje čuvene jugoslovenske glumice, Olivere Vučo.

Nakon što su stigli, paket sa mimozom su odložili na balkon i dva dana potpuno zaboravili na njega. U međuvremenu, pao je snijeg, naravno, zahvatio paket. Kasnije su izašli da izvide štetu, misleći da od mimoze nije ništa ostalo. Međutim, u paketu se, na čuđenje svih, mimoza nije nimalo promijenila. Štaviše, bila je sviježa i “nikad ljepša”.

Ipak, stablo, s druge strane, nije dugovječno. Usljed nemara i neredovnog obnavljanja stabala, upozorava naša sagovornca, postoji opasnost da mimoza u Herceg Novom iščezne. To grad ne bio nikako smio da dozvoli.