Na ovaj 13. novembar 1813. na Njegušima je rođen Petar II Petrović Njegoš, crnogorski vladika, vladar, pjesnik, filozof i državnik. Crna Gora danas i sjutra slavi Njegošev dan, državni praznik kulture, koji je ustanovljen prije četiri godine.
Ovaj praznik je važan dio kulturne baštine Crne Gore, kojim se čuva i promoviše bogata istorija, tradicija i identitet crnogorskog naroda. Obilježavanje Njegoševog dana takođe predstavlja i priliku da se razmisli o vrijednostima koje su utemeljene u djelu Petra II Petrovića Njegoša, kao što su patriotizam, duhovnost, humanizam i poštovanje prema kulturnoj baštini.
Njegoš je utemeljio modernu crnogorsku državu, ustanovio izvršnu vlast i Senat, organizovao sudove, uveo poreze. Tokom njegove vladavine osnovana je prva štamparija na Cetinju 1834. i podignuta prva škola.
Petar II Petrović Njegoš, kao jedna od najznačajnijih ličnosti u istoriji crnogorske književnosti i kulture do danas izaziva divljenje. Ali i svojatanja pa se njegovo ime, nažalost, često pominje s političkim interesima, ideološkim tamčennjima, bez istinskog razumijevanja njegovih riječi, jezika i misli.
Podsjetimo da je 2018.u Herceg Novom otvoren Muzej Njegoševa škola, sa jedinstvenom zbirkom neprocijenjivog značaja, posvećenoj godinama Njegoševog školovanja u Herceg Novom.
Muzej je otvoren u okviru programa obilježavanja 300 godina od osnivanja Topaljske komunitadi, preteče današnje savremene hercegnovske opštine.
Muzej je nekada bila škola Josipa Tropovića.
Poznata crnogorska arhivistkinja i etnološkinja iz Herceg Novog, Marija Crnić Pejović je govoreći tada o Njegošu i njegovom školovanju u Boki, podsjetila je da je njegov stric, vladika Petar I, povjerio dvanestogodišnjeg sinovca na obrazovanje u Manastir Savinu, monahu Josipu Tropoviću.
Na molbu Topljana, 1808.godine, Josip Tropović postavljen je za Topaljskog paroha. Četiri godine kasnije, viša crkvena vlast postavila je Tropovića za učitelja u novoosnovanoj školi na Toploj, kazala je Crnić Pejović.
Među Tropovićevim brojnim đacima, izdvajao se Rade Petrović. Po pričanju njegovih šest godina starijeg školskog druga Draga Dostinića, sa kojim je ostao prijatelj do kraja života, Rade je bio visok, oštrih pleća, i gajan. Bio je i lijepo obučen, po crnogorski. On je već u to vrijeme bio duhovno razvijen i po prirodi darovit, ispričala je Crnić Pejović.
Njegoš je umro po starom kalendaru 19, a po novom 31. oktobra 1851. godine.
