Dug Instituta Igalo prema beogradskoj Jugobanci AD u stečaju od 7,4 miliona eura biće vraćen prema Protokolu o saradnji sa Agencijom za osiguranje depozita. Budući sporazum na osnovu tog Protokola između dvije Vlade uslijediće tokom septembra, kazao je u Bojama jutra TV Vijestima, ministar finansija Aleksandar Damjanović.
„Faktički će obaveza Crne Gore biti oko 5,3 milioina eura, što je obaveza Instituta, a država će te obaveze izmiriti i za taj novac zadužiti Institut. Radi se o diskontu koji će Agencija za osiguranje depozita, uz saglasnost sa Ministarstvom finansija Srbije, da Crnoj Gori i na taj iznos od 7,4 miliona će umanjiti 10 odsto će kompezirati 1,3 miliona nespornih dugovanja po prvom naplatnom redu za staru deviznu štednju, koje je Jugobanka imala ptrema Crnoj Gori“, kazao je Damjanović.
Sa tom kompenzacijom obaveza Crne Gore je od 5,3 miliona eura. Kada se ona izmiri više neće biti opasnosti od stečaja, odnosno blokade računa Instituta Agencije za osiguranje depozita.
„Otklonićemo tako mada jedan dio dugovanja Instituta prema ino povjeriocima, čime će se znatno umnjiti mogućnost uvođenja stečaja. Ostaju druge obaveze Instituta da se u dogledno vrijeme saniraju, prema državi Crnoj Gori reprogramom, obaveze prema kreditorima, bankama i IRF-u, dobavljačima i zaposlenima. To je oko 20 miliona eura i neće biti lako sanirati to stanje“.
Za Institut se mora tražiti dugoročno održivo rješenje, kaže Damjanović, a jedan od modela o čemu su razgovoarali i predsjednici dviju država, jeste da se sklopi dugoročni sporazum sa Fondom zdravstva u Srbiji. Tako bi osiguranici iz te republike u dužem periodu dolazili na oporavak u Institut.
„Takav aranžman postojao je do 2005. godine, kada je Institut radio najbolje. Ako bi se to sada ostvarilo bila bi to zančajna pomoć Institutu. Ali ostaje problem tekućeg poslovanja, o čemu treba da razmišljamo“.
Protokol s Agencijom je definisan, a tokom septembra će se ići ka potpisivanju sporazuma, što će utvrditi dvije Vlade, kako bi se on u dogledno vrijeme potpisao i utvrdila dinamika plaćanja obaveza od 5,3 milioan eura, istakao je ministar.
On je i ovoga puta ponovio da su javnost i zaposleni u Institutu na neki način obmanjeni izjavom iz EPCG koje je odobrila pozajmicu od 600 hiljada eura Institutu da ona ne može biti isplaćena bez garancija države.
„Apelujem na EPCG da direkto uplati taj novac Institutu. Nema potrebe da uvlači Ministarstvo finansija i Vladu kao garante, jer nemamo predviđene garancije u budžetu“, istakao je Damjanović uz tvrdnju da je Vlada, odnosno Fond, kroz avanse servisirala već nekoliko plata Institutu.
On je komentarisao i zastoj u potpisivanju kolektivnog ugovora, jer Ministarstvo zdravlja još nije uskladilo traženo usklađivanje odredbi Nacrta kolektivnog ugovora Instituta sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru i druge izvještaje i analize.
„Radi se na tome, čekamo kolegijum Ministarstva zdravlja da završimo tu priču. Želja svih nas je da se zaustavi praksa da se kroz loše pregovaranje normi sa otalim propisiama dešavaju tužbe radnika. Paradoks je da Find zdravstva plati akontaciju zaposlenima, a da se najveći dio prenese na račune radnika po njihovim tužbama. Tako zapsoleni ostaju bez zarade.“
Damjanović nije direktno odgovorio na pitanje strahuju li u Vladi da uskoro neće imati ko da obavlja osnovnu djelatnost, jer sve, ipak, ide sporo da bi se Institut oporavio.
Ustvrdio je da to što rade u Vladi posljednjih nekoliko mjeseci je više nego što se radilo za posljednjih 20 godina.
„Na jedvite jade spašavao Institut od propasti. Molio bih da to najveći broj zaposlenih shvati. Jer, samo zajedničkom borbom za budućnost Instituta možemo dobiti tu borbu. Razumijem potrebu jednog dijela radnika da štrajkuju, ali ne da se to radi na graničnim prelazima, u sred sezone. Ali i to je njihovo pravo“, zaključio je on ne osvrćući se na najavljeni protest ispred Vlade u Podgorici 7. septembra.
