Poluostrvo Luštica, na ulazu u Bokoktorski zaliv, koje poveziuje hercegnovsku i tivatsku opštinu ima hiljadu i jednu priču, od vijekova, boja, mirisa… Teško je izdvojiti bilo koju, a nemoguće sve ispričati. Mali prostor od 47 km, odiše prirodnom i kulturnom raznolikošću, kao malo gdje na planeti.
Posljednjih godina i decenija Luštičani prodavaju, ali srećom i vraćaju se na đedovinu. Nastoje sačuvati ono što je “od Boga dato”, unapređuju život. Uz podršku dvije Opštine dobijaju bolje puteve, struju, rasvjetu, konačno se gradi i vodovod, renoviraju Dom kulture… Sve je više domaćinstava koja se bave turizmom i poljoprivredom, gastronomijom, boreći se za čistu sredinu sopstevnog dvora, ali i cijelog poluostrva.
Turističke organizacije Herceg Novog i Tivta prepoznale su mogućnosti povezivanja Luštice u jedinstvenu turističku ponudu, sa posebnim fokusom na kulturnu baštinu, ali i ekologiju. Godinama uspješno sarađuju i pokreću razne promotivne aktivnosti sa višestrukim ciljem, poput panoramskog puta “Život na Luštici”, “Luštičkog pasoša”… podstiču zajednicu, mještane i one koji su odabrali poluostrvo za odmor ili život.
Okretanje održivom razvoju, ruralnom turizmu i ekologiji, što je trend u svijetu, za mnoge Luštičane postaje strast. Zato su podržali njihovu ideju za još jednu ekološku akciju iz obje Turističke organizacije. Vidjeli smo kako to izgleda kada se animiraju djeca ekološkog tima tivatske OŠ “Drago Milović”, mještani, komunalna preduzeća, aktivisti MZ, te sami zaposleni u Turističkim organizacijama Herceg Novog i Tivta.
Kada nas djeca uče ekologiji
Međunarodni dan planete Zemlje samo je bio ove sedmice povod za akciju čišćenja prvo tivatskog, pa hercegnovskog dijela Luštice, za sadnju oleandera, promociju reciklaže stakla u Klincima, te za početak akcije “Boje i mirisi novskih đardina”. Sve u sklopu zajedničke turističko-ekološke strategije.
Vrijedne dječije ručice, osmoro malih ekologa drugog razreda, vješto su pronalazile na plaži u Krašićima putem od Begovića ka Rosama, staklo za reciklažu, plastiku, flaše, selektovali sve u kese. Gotovo u glas pričaju nam o tome zašto vole da djeluju kao ekolozi: Iva Dragomanović, Lana Knežević, Petar Popović i Vanja Ilić:
“Čuli smo mi odavna za ekologiju, a najvažnije je da sve bude čisto i zato moramo da skupljamo ovo što su ljudi bacili. A i sami da ne bacamo na sve strane. Mi stalno čistimo školsko dvorište. Nije nam teško. Moraju i drugi da čuvaju zdravu, čistu prirodu i našu planetu. Znamo i da je dobra reciklaža, jer se neki materijali mogu opet iskoristiti. Jedva čekamo da vidimo kako u Klincima melju staklo i za šta ga koriste”, dopunjuju jedni druge u priči maleni ekolozi.
Dvije Turističke organizacije razvijaju jedinstven turistički proizvod
Zanimljivo je da je ideju za ovakvu akciju dala MZ Luštica, što su bez zadrške prihvatili u TO Herceg Novi i Tivat, priča nam menadžer za diverzifikaciju turističkog proizvoda TO Herceg Novi, Dalibor Vuković:
“S predsjednikom MZ Luštica, Bogdanom Kaluđerovićem, sve je dogovoreno, a inače, u ovom periodu imamo intenzivnu komunikaciju vezanu za studijske posjete Luštici i zajedničke projekte. Ovaj format danas smo odabrali ne samo zbog Dana planete zemlje već i zato što je Luštica administrativno podijeljena na dvije opšrine, dvije terćine pripadju Herceg Novom, a jedna Tivtu. Zajedno radimo na promociji i razvoju. Naše djelovanje na terenu je, naravno, ograničeno, ali snaga poruke je najvažnija. Da bismo imali kraj, strateški bitan za našu regiju, da bismo razvijali turistički proizvod, moramo prije svega da budemo ekološki osvješćeni. Otpad pored puta mora svima da nam bude alarm. Potrudili smo se da pokupimo ono što smo vidjeli. Strpljenje i svijest treba da su stalno prisutni”.
“Život na Luštici” i “Luštički pasoš”
Iz Turističkih organizacija ponovo skeću pažnju na proizvode koje nude posljednjuh godina, panoramski put “Život na Luštici” i “Luštički pasoš”.
“Nastojimo da kopneni dio Luštice dodatno promovišemo, jer priobalje je dovoljno zastupljeno i poznato, da ukažemo na važnost ekološke svijesti. Projekat “Život na Luštici” smo prošle godine dopunili specifičnom publikacijom “Luštički pasoš”. Na primjeru dobre prakse na imanju Klinci village vidimo kako staklo može da se reciklira, što je ne ne samo ekološki nego i ekonomski isplativo, a prije svega edukativno za sve nas”, ističe Vuković.
„Luštički pasoš” je sofisticirana publikacija koja posjetiocima omogućava da kroz zanimljivu formu „pečatiranja” upoznaju bogatu prirodnu i kulturno-istorijsku baštinu Boke kotorske – Luštice, Tivta i Herceg Novog. Kreiran je uz podršku Turističkih organizacija Tivta i Herceg Novog, a autorski tim čine Kristina Pavlak, Ana Georgiev, Đorđe Krivokapić i Sara Damljanović.
“Upravo sprovodimo obuku i distribuciju pasoša. Cilj je da on dopunjuje sadržaj turista koji imaju namjeru da posjete Lušticu, samim tim ćemo ga distribuirati na Luštici, kao i privrednicima koji joj gravitiraju. Suštinski to je igra kroz edukaciju. Na osnovu spoznaje da je nemoguće da na svakom lokalitetu obezbijedimo prisustvo domaćina na Luštici novitet su kutije za samopečatrianje pasoša kada posjetioci dođu do jedne od 12 lokacija”.
Svi učesnici akcije dobili su na poklon “Luštičke pasoše”, a djeca obećala da će obići sve lokacije i pečatirati ih u maloj publikaciji. Prvi pečat dobili su iz Rosa.
Ekologija u priči i na djelu
Ekologija je jedna od tri osnovne komponente održivog razvoja, podsjeća Vuković:
“Nekada smo s ponsom istiicali da smo ekološka država, međutim, ta deklaracija nikada nije zaživjela u punom formatu. Možda kao narod nemamo još dovoljno razvijenu svijest, a i sami procesi bi mogli biti odgovorniji kada je riječ o tretiranju otpada koji se prikuplja. Ipak, nadamo se da ćemo kroz ovu malu i brojne naredne akcije doprinijeti razvijanju svijesti, jer treba krenuti od nas do viših instanci”, poručuje Vuković.
Slično razmišlja i njegov kolega iz Turističke organizacije Tivat, Damir Pjetrović.
“Jako nam je drago što smo se opet okupili da čistimo luštički pojas što često ne stižu komunalne službe, ali i što znači mnogo više od te akcije. Animirali smo dječicu iz OŠ Drago Milović”, a ovo je nastavak dobre saradnje sa kolegama iz Herceg Novog. U TO Tivat smo često u raznim ekološkim akcijama. Tivat je prva destinacija koja je 2021. godine dobitnica međunarodnog bronzanog priznanja “Green Destinations”, globabalne svjetski priznate organizacije, zadužene za sertifikovanje i procjenu destincaija. Radimo i dalje na tome i nadamo se da ćemo se jednog dana predstaviti u boljem svijetlu i da ćemo doći do srebrnog ili zlatnog priznanja” Fondacija Green Destinations sa partnerima podržava više od 200 odredišta u preko 50 zemalja širom svijeta, kada je riječ o odgovornom turizmu na globalno priznatim principima. Pjetrović ukazuje da je edukacija osnov svega.
“Ako krenemo od edukacije, kao sada sa učenicima iz Tivta iz drugog razreda, čak i prije, onda nam je budućnost zagarantovana”.
I zaista mali i veliki učesnici akcije posadili su i nekoliko oleandera ka crkvi Sv.Pantelejmona, jednoj od 18 pravoslavnih crkava na hercegnovskom dijelu poluostrva ( dvije su katoličke). Tu na raskrsnici Zabrđe-Rose-Žanjic, biće novi vidikovac sa amfiteatrom, zogovi za boćanje i dječije igralište. Neki “akcijaši” imali su i majice s obilježjem „Ocean Race“ događaja, simbolično povezujući tako zaštitu okeana i obale.
Što kažu mještani?
Luštica je sve poznatija u svijetu po domaćinstva Trojanović, Pony Art Garden, Moric Farm, Olga Ovčar, Soap by Nina i druga. Među najboljima je soski, ali elitni kompleks Klinci village, Bogdana Kaluđerovića. On je i predsjednik MZ Klinci, ali prije svega zaštitar svoje đedovine, svoje Luštice, ekolog u duši, pa uspješan preduzetnik. Razvija porodični posao od 2008. godine i vlasnik je Klinci Village Resort-a.
“Mi i dalje imamo puno strasti za ovo čime se bavimo i uživamo u tome. Pokrećemo u MZ i brojne akcije za dobrobit mjesta, pa s Opštinom, resornim Seketarijatom i Eko fondom, MZ čisti i podmorje”.
Kaluđerović je samostalno napravio reciklažni mlin za staklo, koji je postao sastavni dio njegove poslovne prakse, odnosno zelena ekonomija.
“Angažovali smo inženjera mašinstva iz Nikšića koji nam je napravio ovaj crnogorski patent koji može da samelje 60 boca u minuti. Mnogo nam pomaže. Više ne bacamo ambalažu staklo, koristimo ga ponovo u betonskim površinama. Pozivamo sve koji su zaintersovani da nam se obrate i pomognemo im da “izbjegnu slijepe ulice” u koje smo mi upadali istražujući ovo”.
Ističe da Tivat godišnje napravi 700 tona staklenog otpada, a Herceg Novi 1500 tona, koje se bacaju i zagađuju prirodu. A mljevenjem i korišćenjem takvog stakla u druge svrhe bi moglo puno da se uštedi i poštedi okolina.
To što ima Luštica, cijene obični, ali i uticajni ljudi koji su porijeklom s poluostrva ili su ga zavoljeli, pa dolaze s raznih strana svijeta. Često ostaju i pomažu starosjediocima. Poznati iz svijeta umjetnosti, biznisa, stižu na kraći predah da osjete tišinu, gostoprimstvo, duh starih vremena… Kaluđerović ne želi da pominje sve koje je imao priliku da ugosti, ali ipak, je ponosan na to što je prije par dana na njegovom imanju boravila britanska rock grupa “Coldplay”.
Borba s divljim deponijama
Iako je nesporna briga Luštičana za zdravu sredinu, kvalitetniji, održiv turizam, ne kriju nevolje, uglavnom, infrastrukturne.
Kaluđerović i Jovica Škrivan iz Savjeta MZ Luštica pričaju da se godinama bave sanacijom i zatvaranjem nekoliko velikih deponija otpada.
“Od tri velike divlje deponije na Luštici ugasili smo dvije, sa trećom, iznad Ponte Vesla, još imamo velikih problema. Uspijevamo da je zatvorimo, a onda neki neodgovorni ljudi ponovo otvore i bacaju smeće. Sa Opštinom Herceg Novi iz Mjesne zajednice se jako angažujemo s tim ekološkim nevoljama. Pomaže nam Sekretarijat za ekologiju, predsjednik i potpredsjednik Opštine, mislim da ćemo se izboriti. Jer, evo, danas smo skupljali smeće, a nismo našli mnogo toga, što je dokaz da mještani ne bacaju previše nego naši posjetioci tokom sezone. Ipak, trebalo bi da imamo više kanti pored puta, nekih opomena, upozorenja, putokaza…”, primjećuje Kaluđerović.
Divlje deponije najviše “bodu oči”, dodaje Škrivan.
“One su vidljive, ali pokušavamo da zaustavimo odlaganje, uglavnom, građevinskog otpada. Deponija iznad Ponte Vesla je uz put, i umjesto pogleda na uvalu, pučinu, čovjek se suoči sa gomilama otpada. A Ponte Vesla su pored Žanjica i Rosa buduće turističko odmorište. Godinama ima sve više posjetilaca…Imamo obećanja firme “Briv construction” da će da nam pomogne u zatvaranju deponije, da više ne može da joj se priđe i izbacuje razni otpad. Imamo obećanje i za deponiju iznad Žanjica da će biti potpuno zatvorena.”
Jovica Škrivan kaže da mu nije poznato da je nekada neko od onih koji po luštičkim selima bacaju građevinki materijal, namještaj, keramiku, plastiku, kažnjen.
“Ne znam, bilo je dosta prijava inspekcijama mještana sa Ponte Vesla, ali ne znamo da je neko uhvaćen, odnosno procesuiran. Jer, dok komunalni policajac dođe iz Herceg Novog, prevoznici s otpadom odu. Tražili smo i stalno angažovanje komunalnog policajca na Luštici, ali nikako da se to ostvari. On bi dosta značio ne samo u spriječavanju divljih deponija.”
Luštica danas ima preko 200 stalniih stanovnika, među kojima ima i dosljenih stranaca. Lijepo je i što je tu 22-oje školaraca. No, pitanje opstanka je voda, a novim vodovodom , ukazuje Škrivan, voda će stići samo do pola Luštice, do Eraka. Tako Žanjic, Vesla, Marovići, Zambelići, Begovići, Brguli i Mardari ostaju bez vode, do nekog drugog vremena i projekta.
“Voljeli bismo i da se Opština i država pobrinu da valorizujemo stare tvrđave, uglavnom, iz austrougarskog perioda, koje su prava turistička atrakcija. Od devet tvrđava samo dvije nisu prodate, Markonija i tzv.Bunker Klinci..”
I kao što rekosmo na početku – sa Luštice puno priča za pričom. Ovo je bila samo jedna o jedinstvenom poluostrvu koje privlači sve više turista, koje se bori da očuva autentičnost i održivost, zajedničkim naporima mještana, dvije Opštine i dvije Turističke organizacije Herceg Novog i Tivta.
Ovaj tekst je realizovan uz podršku Ministarstva kulture i medija kroz projekat “Ekologija i turizam Herceg Novog”
