Prilično očuvana stogodišnja guvna dio su naše tradicije, ne samo hercegnovskog zaleđa, već i cijele Crne Gore i dinarskog predijela. Tamo gdje je manje obradive površine guvna su raskošnija i brojnija, priča nam diplomirani arheolog, Željko Stračević.
– Gumna su najraskošnia u selima gdje je najteže bilo uzgajiti neku poljoprivrednu kulturu, odnosno žitaricu, jer su se guvna koristila za odvajanje žita od slame. To je paradoks i očito nisu rađena samo zbog toga, jer posotoje i drugi razlozi. Na smjeni vijekova je došao neki modernizam. Nije bilo jeftino napraviti ih. Ako je čovjek imao mogućnosti da napravi gumno pravio ga je bar zeru bolje od komšijinog. To je u našem mentalitetu – priča Starčević.
Ove okrugle male kamene utvrde dosta se vezuju i za naše ljude kojoi su otišli trbuhom za kruhom u prekomorske zemlje u Ameriku, a vratili se s nešto ovaca. Oni su ulagali kako u kupovinu zemlje, tako i u pravljenje kuća, pa između ostalog i u gumna. Tako su gumna danas reprezentativna u dobron dijelu naših sela, ističe Starčević.
– Kod crkve Svetog Jovana na Kamenom nalazi se upravo jedno od takvih gumna ili guvna, kako se češće kaže u našem narodu. Osim tog normalnog, korisnog dijela, koji je završen 60-tih godina prošlog vijeka imamo i drugi kultuološki apsket. Jer gumna ne predstavljaju samo mjesta gdje se nešto proizvodilo, nego i mjesta druženja, dogovora, pomirenja, posljedneg oproštaja od pokojnika.
Guvna posjećuju vile i vještice
Za guvna se vezuju i narodna vjerovanja da ih noću ne treba posjećivati.
-Misli se na pojavu noćnih bića iz mitologije naših predaka, na vile i vještice prvenstveno. Postoje i posebni dani u godini kada ne bi trebalo dolaziti noću na gumna, jer su ih zaspojele vještice. To je vrijeme ravnodnevnice proljećne i jesenje kada se vještive okupljaju. Tu su I manje opasne vile, ali ne bezazlene.
Prvobitno u guvnima su se odvajala zrna pšenice, raži, ječma od slame. Zato su se koristili konji, magaci, mazge, čak i goveda. Kako priča Starčević, kružili bi oko centralnog stuba, stožera..Postoje i mala guvna prečnika 2,5 metra za ručno odvajanje žita, bez pomoći stoke.
Na njima su se dešavala posijela , ali su se donosile I velike odluke da se kreće u ustanke ili pomirenja sela.
Korisna za seoski turizam
– Danas gumna imaju najviše ulogu u seoskom turizmu kao dodatan detaj iz istorije, a i kao korisna mjesta za odmaranje i provođenje toplih popodneva. Teško je reći koliko imamo guvna danas, malo je njih uništeno.prosto se ne diraju, pravljena su od kamena i poslije 100 godina su realtivno u dobrom stanju, samo bi ih trebalo malo okositi, počistiti.
Guvna su dio našeg kulturog naslijeđa, ne mogu se koristiti u prvobitme svrhe osim u promotivne I turističke. Može se pokazivati turistima kako se nekada dobijalo žito, a mogu poslužiti kao plato neke konobe za posluživanje gostiju kao što je to slučaj na Žlijebima.
– Bitno je da guvna žive, a nije toliko važno da li je mjihovs prvobitna funkcija sačuvana – ocjenjuje Starčević.
