Prstaci u jelovnicima, na trpezama ovdašnjih domaćina i ugotiteljkih objekata, strogo su zabranjeni. Ne zato što nisu dobri, naprotiv. Mesnati dio prstaca (Lithophaga lithophaga) ima izuzetnu aromu i vrhunski je gastronomskim specijalitet. Ipak, zbog ekološkog značaja njihovih prirodnih staništa izlov prstaca je svuda na Mediteranu strogo zabranjen i oštro sankcionisan, pa i u Crnoj Gori.
Na žalost, ova vrsta školjki i dalje je na “tajnim” jelovnicima crnogorskih ugostitelja, koji ih “ispod ruke” nabavljaju.
Inspektori za ribarstvo su protekle sedmice konrolisali ne samo plovila u riobolovu nego i ugostiteljske objekte provjeravajući da li na jelovnicima, ili mimo njih nude gostima i zaštićene morske organizme, prstace.
“U dva ugostiteljska objekta pronađeno je ukupno 16 kilograma zabranjenih školjki – prstac, čije je izlovljavanje, promet i upotreba strogo zabranjena zbog njihovog značaja za očuvanje morskog ekosistema. Pronađena količina je oduzeta i uništena u skladu sa važećim propisima, dok su odgovorna lica sankcionisana izdavanjem prekršajnih naloga”, saopšteno je.
Ali ko kontroliše ronioce, koji obično u pohod na prstace, pod punom opremom, idu u noćnim časovima?
Iz Instituta za biologiju mora mnogo puta su ukazali da duž cijele crnogorske obale gotovo nema nijedne zone da nije opustošena ili da nema tragova lomljenja stijena, od kamenitih plaćaka pa do dubine od desetak metara. Svi koji nešto znaju o moru, roibaju i rone, znaju da i u Herceg Novom godinama traje izlov.
Pri tom oporavak stjenovitih podloga i oživljavanje staništa prstaca ili je nemoguć ili traje decenijama.
Neki krivolovci-ronioci ostavljaju pustoš ( kažu da se zna i koji). Nestaju alge, rakovi prostor za mrijest…Kada još dodamo masovno i “normalno” nasipanje plaža pjeskom ili njihovo betoniranje, razna zagađenja, posljedice po morski svijet su dramatične. Sve rijeđe među dovezenim pjeskom možemo naći pužiće, školjke, rakove, u moru ježeve, zvijezde… I ribari se žale da nije nikada bilo manje ribe.
Podsjetimo da je Rješenjem o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, prstac, uz palasturu uvršten na listu odlukom koja je objavljena u Službenom listu 2006. godine.
Takođe, Crna Gora je potpisnica Bernske konvencije iz 1979. godine, pa se prstac nalazi na listi strogo zaštićenih životinjskih vrsta obuhvaćenih ovim međunarodnim sporazumom. Prstac je takođe zaštićen Evropskom direktivom o staništima, kao „životinjska i biljna vrsta od značaja za zajednicu koja zahtijeva strogu zaštitu“, te Barselonskom konvencijom, u okviru koje je uvršten na Listu ugroženih vrsta.
Uglavnom, ako slučajno vidite nekog da vadi prstace i palasture znajte da to nije dozvoljeno. Ukoliko vam u nekom restoranu ponude prstace znajte da je to skupa i zabranjena porcija, jer za nju treba razbiti kvadrat kamena da bi se izvadila školjka koja tu obitava decenijama.
Na suzbijanje loših praksi našem svijetu obično mogu doskočiti visoke kazne. Zato su neki ribari odavno predlagali i zatvaranje lokala, kao i lisice za krivolovce.
Novi Zakon o morskom ribarstvu predviđa kazne za izlov zabranjenih vrsta od 3.000 do 20.000 eura za pravna lica, dok su za građane predviđene kazne od 900 do 2.000 eura. Dodatne kazne za odgovorno lice u pravnom subjektu iznose između 750 i 2.000 eura.
