Podaci Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI), koji djeluje pri Uniji slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG), pokazali su da je sindikalna potrošačka korpa u drugom kvartalu ove godine, u odnosu na isti period prošle, skuplja za 140 eura
Iako je potpredsjednik Vlade za ekonomska pitanja i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, nakon što je istekla Vladina akcija ograničavanja cijena hrane ,,Limitirane cijene“, najavio da će sa novim mjerama izaći polovinom maja, to se ni dva mjeseca kasnije nije desilo.
Na pitanje Pobjede da li njegov resor i dalje razmatra ovu mogućnost, odgovore nijesu dobili. U više navrata je iz Ministarstva ekonomskog razvoja (MER) ukazivano da su ove mjere značajno uticale na smanjenje inflacije, ali zvanični podaci o njihovim rezultatima javno nikada nijesu prezentovani.
Inflacija
U međuvremenu su cijene hrane u trgovinama ponovo krenule da rastu, a najnoviji podaci Monstata pokazuju da je godišnja stopa inflacije dostigla 4,2 odsto, za taj iznos su u prosjeku potrošačke cijene u junu više u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Kako za Pobjedu ocjenjuje ekonomski analitičar Mirza Mulešković, to je bilo i za očekivati.
“ Sve mjere koje su implementirane početkom godine zbog administrativnog povećanja minimalne zarade morale su da dovedu do rasta cijena. Ovo je rezultat potrošačkog modela, što smo i najavljivali. Treba se vratiti i u 2022. godinu i prvo administrativno povećanja zarada, kada smo se odvojili od prosjeka u EU, pa danas imamo duplo veću inflaciju u odnosu na EU u kojoj ona iznosi dva odsto – ukazuje Mulešković.
Kataloške akcije
U posljednje tri godine, dodaje, osim četiri ,,kataloške“ akcije nijesmo imali nikakve druge mjere u borbi protiv rasta cijena, a posljednjih mjeseci čak ni to. Iako ostaje pri stavu da akcije poput ,,Limitirane cijene“ ne mogu dugoročno imati efekta, navodi da bi one kratkoročno mogle biti korisne, posebno za ugrožene kategorije.
“Jasno je da ništa od onog što je obećano nije urađeno. Čuli smo da ćemo imati kreirane robne rezerve, nema ih, da ćemo imati nastavak ograničenja cijena, to se nije desilo. Nemamo ni podršku jačoj domaćoj proizvodnji, što bi bila jedna od dugoročnih mjera. Nasuprot tome, imali smo reforme koje su uticale na povećanje stope inflacije, a to je prvo povećanje količine novca u opticaju kroz povećanje zarada, a onda i povećanje PDV-a i akciza na pojedine proizvode i usluge” – ističe Mulešković.
Pretpostavlja da i sama Vlada ima problem pri kreiranju mjera, imajući u vidu da su naše politike uglavnom orijentisane na potrošnju, od čega zavise javne finansije.
“Pitanje je koliko je uopšte u interesu donosilaca odluka da se cijene smire, jer bi se time dovela u pitanje održivost javnih finansija”, smatra Mulešković.
Očekuje da će ljetnja turistička sezona dodatno uticati na povećanje cijena, ali naglašava da se mora istovremeno voditi računa i o budžetu, ali i o životnom standardu građana. To je, kako dodaje, jedini način da osjeti povećanje zarada.
Izvor:Pobjeda
