U Institutu Dr Simo Milošević sezona je dobro počela. Potpisani ugovori sa partnerima se realizuju, uz karakteristično značajno prisustvo partnera iz Slovenije, odnosno gostiju iz regiona. U ovom momentu u II fazi Instituta boravi 670 pacijenata i turista. U starom zdanju i ovog ljeta je moguće osigurati smještaj i doručak po veoma pristupačnim cijenama.
Izvršni direktor Instituta, dr Zoran Kovačević kaže za Novski portal da sve obećava dobru poslovnu godinu.
„Veliki broj predmeta imamo iz Fonda zdravstva Crne Gore i nastojimo maksimalno da realizujemo sve što smo ugovorili za sezonu, jer veliki je „pritisak“ fondovskih pacijenata, kao i onih iz regiona, koji bi da koriste terapije, ali i da ljetuju u Institutu. U ovom momentu moramo da odbijamo samoplatežne pacijente da bismo uspjeli da primimo sve fondovske. Od 670 pacijenata danas su 50% oni koji dolaze preko Fonda, a 50% su agencijski ili samoplatežni“, ističe Kovačević.
Kao i prošlog, i ovog ljeta otvorena je Prva faza Instituta, iako je stanje tog zdanja, izgrađenog prije 53 godine, izuzetno loše. U menadžmentu su htjeli, ipak, da ga stave u kakvu takvu funkciju prije početka renoviranja.
„Nudimo samo noćenje s doručkom po atraktivnoj cijeni. Nadamo se da će to još biti ove godine i da ćemo sa vlasnicima Instituta zajedno odlučiti da taj objekat bude u prioritetima za renoviranje. U Prvoj fazi osposobljeno je od 11 spratova, pet. U ponudi imamo s južne strane sobe sa klimom, a sa sjeverne bez klime, što utiče i na cijenu aranžmana. Veliki napor ulažemo da bismo objekat održali i stavili u funkciju, jer je u takvom stanju da traži kompletno renoviranje“, kaže Kovačević.
U toku je priprema tendera za snimanje digitalnih podloga svih objekata Instituta. One su potrebne za izradu projektne dokumentacije i kada budu završene u Institutu očekuju da će vlasnici odlučiti da se rade projekti za renoviranje ne samo Druge faze, nego i starije Prve, a možda u nekom aranžmanu i Titove vile.
„Najvažnije je da Institut ima stabilno finansijsko poslovanje i rezultate, što opravdava svako ulaganje. Imamo podatak o fizičkim pokazateljima za 5 mjeseci, od februara, kada smo otvorili, zaključno sa junom, prošle godine smo ostvarili 70 500 noćenja, a ove godine u tom periodu 76 327 noćenja, što je oko 8% više. Cijene su ostale iste. Sada kada su nam plate redovne, povećane, kada redovno izmirujemo doprinose imamo dovoljno radnika. Ipak, otvoreni smo tokom cijele godine, s kratkom zimskom pauzom, tako da su ljudi zaintersovani da rade kod nas jer imaju permanentno zaposlenje“, navodi naš sagovornik.
Norvežani otišli na Tenerife
Uz sve nastojanje da vrate državni program za norveške pacijente, prekinut krajem 2023. godine zbog finansijske krize, neizvjesnosti i mogućeg stečaja, na žalost, nisu uspjeli.
„Ove godine su se za četvorogodišnji ugovor kao konkurencija pored Turske pojavili Tenerifi. Bili su bolji po kvalitetu smještajnih kapaciteta, bolji pd nas u odnosu na vremensku pristupačost aerodroma. Mi imamo ogroman problem čekanje na granici sa Hrvatskom. Takođe, Španci su bili u prednosti jer su pokriveni posebnim evropskim kodom u oblasti zdravstva. Tako da iako smo stabilizovali finansije i bili smo bolji od Turske banje Balčoe, koja nam je ranije preuzela Norvežane, pojavili su se Tennerfi. Oni su preuzeli i Turcima norveške pacijente. Zato moramo ubrzati ulaganje u kvalitet smještajnih kapaciteta“.
Važno je reći da Norvežani nisu bili finansijski imperativ, kaže dalje Kovačević. Njihov dolazak bi više značio za reputaciju Instituta, koju ima kompanija zahvaljujući baš njima, s obzirom na to da u Igalo dolaze skoro 50 godina.
„S druge strane, Norvežani su sami koristili dvokrevetne sobe a mi sada po sobi ostvarujemo čak bolji fianansijski rezultat. Međutim, iako norveški partneri imaju sa Špancima sklopljen četvorogodišnji aranžman mogu odlučiti, ako imaju neki razlog za promijenu, ili to im ne odgovara, da dio pacijenata pošalju u Igalo, koje je takođe konkurisalo na tenderu“, objašnjava Kovačević.
U Institutu očekuju i dalje dobro uposlenje, jer imaju veliki broj zahtjeva. Ulažu mnogo da održe funkcionalnost u djelovima Instituta koji nisu renovirani. Uglavnom, otkako je počeo da se sprovodi Vladin Plan restrukturiranja ne žele ni da se prisjećaju teških vremena kada su bili pred bankrotom. Žele da što prije počne renoviranje objekata i vrate se na inostrano tržište.
