„Upekla zvijezda“, paklene vrućine, a domaćima i fureštima u Novome bi za osvježenje, dobro došao koji gutljaj vode i umivanje s gradske česme ili izvora. No, decenijima voda sa četiri gradska izvora nije za piće, a česmi nema dovoljno.
Ovi dragocjeni djelovi urbane cjeline i ogroman infrastrukturalni i turistički kapital ne održavaju se redovno. Neki su zabetonirani i omiljena mjesta vandala.
Nekada je grad imao dvadestak izvora i gradskih česmi, a mnogi su svjedoci prošlosti ovog kraja. Poznata su četiri drevna hercegnovska izvora: Karača, Forte mare, Tinturija i Topla. Na njima su prije par godina postavljene turističko-informativne table na našem i engleskom jeziku. Montirane su tada i drvene klupe na Karači i Forte mare i obnovljen stari natpis „Izvor Topla“ i kamena oplata pižula. No, danas pored oznaka o zabrani vode za piće, jedino se nemar ne vidi na izvoru Karača, koji je kaptiran u doba Turaka.
Zbog svih zdravstvenih i klimatskih izazova gradske česme su neophodnije nego ikada prije, pa nije čudo kada se na onoj glavnoj, na Trgu Hercega Stjepana, stvori red da bi ožednjeli i umorni od vrućine došli do ispravne vode iz gradskog vodovoda. Tu česmu je prije skoro dvije decenije poklonio gradu Novljanin, Mirko Čeprnić. Često je na udaru rušitelja i treba je, kao i sve izvore i česme stalno održavati. Nakupila se sluz i prljavština na dnu fontane, pa piti vodu iz česme na Belavisti nije baš prijatno.
Inače, niti gase žeđ niti teče voda sa fontane na Toploj, sa javne česme na platou pored spomenika književniku Simu Matavulju, u Starom gradu, nema ni javne česme kod pijace, podno skala 28. oktobra…
Bilo bi lijepo i korisno oživjeti ideju da se od zaborava otrgnu gradski izvori koji više nemaju nekadašnju, utilitarnu ulogu, ali posjeduju istorijski značaj i mogli bi da budu turistički vrjednovani. Istovremeno, valjalo bi osposobiti stare i napraviti nove gradske česme, urediti fontane. Voda je život, a to bi zaista dalo ljepši život Novom.
