Lokalni parlament u Herceg Novom preko dva sata je raspravljao o stanju u Institutu Igalo, a potom jednoglasno usvojio sedam zaključaka koje će proslijediti Vladi i njenim resorima.
Prvim se zahtijeva od Vlade i resornih Ministarstva da u međusobnoj komunikaciji i kroz odgovarajuće postupke sa nadležnim institucijama utvrde pravo titulara zemljišta na kojem se nalazi Institut.
Skupština u potpunosti podržava predlog Instituta iskazan prema Ministarstvu finansija i zdravlja, kao i prema Fondu zdravstva, da im se avansno uplati milion i 250 hiljada eura, a u skladu sa zaključcima Odbora za zdravstvo rad i socijalno staranje od 4. maja i zaključcima sa tematskog sastanka Odbora za turizam 8. maja.
Apeluje da Vlada u najkraćem roku, ne dužem od 15 dana, da saglasnost na Nacrt kolektivnog ugovora zaključenog između Odbora direktora, izvršnog direktora i Sindikata Instituta.
Skupština insistira da nadležni organi sagledaju mogućnost uvećanja cijena za 40% za usluge koje Institut pruža pacijentima preko Fonda zdravstva.
Insistira da se Vlada i Ministarstvo uključe u rješavanje duga koje Institut ima prema Jugobanci.
Takođe, insistira da Vlada otkupi akcije od manjinskih akcionara koji imaju udio u vlasništvo Instituta.
SO apeluje na Vladu da u najkraćem roku, a po zahtjevu Sindikalne organizacije uplati Sindikatu pomoć iz tekuće budžetske rezerve.
Zaključcima je prethodila još jedna žustra rasprava u kojoj su iz vlasti tvrdili da su sve što su mogli učinili da podstaknu Vladu da dođe do rješenja za Institut. Već dva mjeseca posebna opštinska Komisija bavila se Institutom, a od 4 poslanika u državnom parlamentu to je jedino činila dr Tamara Vujović. Posebno su upućene kritike predsjednici Skupštine CG, Danijeli Đurović, koja za svoga mandata nije ni pomenula Herceg Novi. Kritikovan je i odnos minstra zdravlja Dragoslava Šćekića prema Institutu i zdravstvu Herceg Novog. I ovoga puta iz vladajuće kolaicije nijesu propustili da za stanje u Institutu okrive DPS i njegove direktori, a čulo se i da bi sada trebalo raspisati konkurs za profesionalnog menadžera.
Iz opozicionog DPS-a su odbili optužbe na svoj račun podsjećajući da je u njihovo vrijeme Institut bio i ugledan i na bijeloj poreskoj listi, a da je upravo politika umjesto struke odvukala Institut u finansijske dubioze zajedno sa globalnom pandemijom. Zamjerili su predsjedniku Skupštine Ivanu Otoviću što im nije dozvolio da kao opoziciija daju svoj doprinos u radu Komisije, jer su, kako tvrde, imali dobra rješenja sa kojima bi mogli da izađu pred Vladu.
Predsjednik Opštine, Stevan Katić, kazao je da država može pomoći Institutu kroz plan restruktururanja preduzeća, ali je za plan potrebna dvotrećinska većina u Skupštini akcioanra i na Odboru direktora. Međutim, manjinskom akcionaru Rakčeviću to ne odgovara, jer onda on mora da učestvuje u restrukturiranju. U suprtonom imaće manji udio u akcijama. Treba brzo djelovati, bilo da je riječ o ovoj ili novoj Vladi, kazao je Katić.
Potpredsjednik Opštine Miloš Konjević rekao je da ga je sramota i da sve treba da bude sramota što za 6 mjeseci nije nađeno rješenje za Institut. Samo radnicima treba zahvaliti što istrajavaju bez plate i dočekuju pacijente. Kritikovao je aktuelnu Vladu, koja je samo napravila da je “Bolnica Meljine pod Kotorom, trajekti pod Budvom, a Institut zamalo pod Češkom”, kazao je Konjević.
Za direktora Instituta, dr Sava Marića, dobro je što je radila Komsija, iako nema vidljivih rezulatata. Potpisan je kolektivni ugovor, ali opet je Vlada na potezu da da saglasnost. Biće to za menadžment dodatna muka da obezbijedi novac za plate, ali više neće biti blokada računa zbog tužbi radnika. I danas je Institut skoro 300 hiljada u blokadi, istakao je dr Marić. Kazao je i da je najlakše promijeniti direktora, ali da ne dozvoljava da ga stavljaju na isti spisak sa prethodnim direktorima. Apelovao je na jedinstvo odbornika, da se ne dijele i ne prozivaju oko Instituta, jer u Podgorici stalno otežu i fingiraju odgovore i rješenja.
Predsjednica Sindikata dr Marija Obradović naglasila je da je siituacija lošija nego prije mjesec. Ulaze u peti mjesec bez plate, a sve više posla. Uradiće sve da ne zatvore vrata pacijentima, ni fondovskim kako je bilo predloga, iako su cijene njihovog liječenja godinama startno male.
Objasnila je da je malo radnika Instituta bilo na protestima jer su bili na dopusnkom radu da bi preživjeli. Nemoguće je i sklapanje novih ugovora jer partneri neće da dolaze u nestabilnu ustanovu. Ove godine neće biti otvoren soliter, a pitanje je i hoće li Prva faza, jer nema radnika, odlaze stari, a novi neće da rade u neizvjesnosti. Naslušali su se posljednjih mjeseci negacija iz Vlade, da ništa ne može, kaže dr Obradović, ali još niko nije dao viziju opstanka Instituta. Radnici će otići dok se privatizacija završi, a onda nema Instituta, poručila je ona.
