U jeku rekonstrukcije Njegoševe ulice u centru Herceg Novog, gorka sudbina zadesila je stabla divlje narandže (Citrus × aurantium), ukazuju iz NVO EkoKulMedia.
“Ovaj tihi, neobičan, svjedok vremena i prirodnog blaga decenijama je krasio hercegnovsku rivijeru. Između parka bivšeg hotela Boka i glavne ulice, gdje su nekada stajali simboli ljeta i sunca, sada nema ni traga od divljih narandži. Iako bi stabla mogla biti zamijenjena novim sadnicama, sve ukazuje na to da će biti zauvijek izgubljena. Stabla divlje narandže nisu bila samo ukras”, dodaju iz ove NVO.
Njihova bogata istorija govori o korijenima u drevnoj Kini prije 2000 godina, a na Mediteran su ih donijeli arapski trgovci, podsjeća EkoKulMedia.
“U našim krajevima, divlja narandža je prepoznata kao simbol plodnosti i blagostanja, a njeni plodovi su se koristili za liječenje i pripremu raznih delicija. U hercegnovskoj opštini, posebnu pažnju zaslužuje park nekadašnjeg hotela Boka, gdje su nekada cvjetali čitavi nasadi ovog egzotičnog voća”.
S obzirom na njenu ljekovitost, svaki plod gorke narandže bio je mali dragulj, navode iz ove NVO.
“ Sa koncentracijom vitamina C, većom od limuna i snažnim antioksidansima, plod je od neprocjenjive vrijednosti za imunološki sistem. Njegova ljekovita svojstva, od smirivanja probavnih tegoba do regulisanja krvnog pritiska, činila su ga pravim darom prirode”.
Prije desetak godina, činilo se da će divlja narandža doživjeti renesansu, podsjećaju oni.
“Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore preporučilo je formiranje kooperativa za uzgoj i preradu ploda, s ciljem plasiranja proizvoda s geografskim oznakama na tržište. Zainteresovanim poljoprivrednicima je tada savjetovano da za sredstva konkurišu kod EU fondova. Dalje od ideje nije se otišlo. Danas, stabla divlje narandže rastu tek sporadično, uglavnom, kao preživjeli svjedoci minulih vremena”.
Nestanak ovih stabala nije samo estetski gubitak za grad. Riječ je o brisanju dijela identiteta hercegnovske rivijere, ali to je i potencijalna priča o održivosti i brizi za prirodno nasljeđe, smatraju iz ove novske nevladine organizacije.
Na kraju pitaju se- šta će ostati iza rekonstrukcije ulice? Koliko će nas koštati ovaj zaborav? Ako gorka narandža više ne može rasti tamo gdje je nekada bujala, šta to govori o našem odnosu prema prirodi i prošlosti?
“Vrijeme je da se građani i lokalna vlast trgnu, osvijeste. Ne dozvolimo da stabla divlje narandže ostanu samo priča iz davnih vremena. Treba ponovo da postanu dio naše svakodnevice, kako bi njihova slast gorčine činila dobro našem zdavlju i nastavila pričati priču o strastvenom susretu sunca i zemlje”, zaključuju iz NVO EkoKulMedia.
