Nakon ovog ljeta kada je posjeta atraktivnoj Plavoj špilji, na hercegnovskom dijelu poluostrva Luštica postala opasnost po bezbjednost putnika i plovila, a njen eko sistem i pećinski ukrasi oskrnavljeni, odbornici hercegnovskog lokalnog parlamenta jednoglasno su usvojili četiri zaključka o Plavoj špilji.
Agencija za zaštitu životne sredine treba da proglasi zaštićenim područjem čitav pojas, sa Plavom špiljom, od Rta Arza do Rta Kočišta. Lokalitet treba dati na upravljanje lokalnoj upravi. Takođe neophodno je pojačati inspkecijski nadzor koji će rezultirati i godišnjim izvještajem dostavljenim Skupštini opštine Herceg Novi. Upućen je i apel Upravi policije da otkrije počinioce krivičnog djela, uništavanja pećinskih zidova u Plavoj špilji koji su uočeni u julu.
Zaključcima je prethodila diskusija koju je započela predsjednica NVO Ekološko društvo Boke kotorske, Olivera Doklestić, društva koje je iniciralo priču o Plavoj špilji kada je došlo do skrnavljenja njenih zidova. Podsjetila je da je Plava špilja jedna od najznačajnih turističkih lokacija koja niti jednim dokumentom nije zaštićena. Više od 120 godina bila je interesantna i prvim hotelijerima, porodici Mađar, kao i Novljanima koji su barkama na vesla i čamcima vodili goste u obilazak.
“Posljednjih dvdesteak godina sve je manje kontrole i bezbjednosti, a došlo je i do uništavanje pećinskih ukrasa. Prostorni planovi Crne Gore i Herceg Novog, te Plan obalnog područja Crne Gore ne prepoznaju Plavu špilju, nema ni topografske oznake”, kazala je Doklestić, podsjećajući da su iz Morskog dobra 2018. tražili da Institut za biologiju mora provjeri status eko sistema u Plavoj špilji. U studiji je ukzano na ogroman geološki, arheološki i spelooški značaj objekta.
“Tada još nije bilo ovakve frekvencije glisera i zagađenja zbog ljudi i plovila. Veliki broj kruzera prolazi kroz naše vode, a mi nemamo koristi no samo ekološke štete. U kotorsko-risanskom zalivu usidrena su često od tri do pet brodova sa čak 7700 putnika. U Kotoru je registrovano 280 i 100 neregistrovanih glisera koji opsužuju kruzre do raznih mjesta u zalivu, a posebno do Plave špilje. Razvijaju veliku brzinu iznad dozvolejne zakonom i često ugrožavaju putnike, druga plovila, obalu, nemaju potrebna dokumenta. Njima je najvažnije da imaju što više tura i zarade. Ometaju ulazak našim brodorima u Plavu špilju, ugrožavaju sve koji plivaju unutra i ispred. Krajem jula smo policiji podnijeli krivičnu prijavu zbog toga što je neko čekićem uništio pećinske zidove i ukrase koji se stvaraju hiljadama godina”, kazala je Dokelstić.
Plava špilja ima bio ekološke vrijednosti, ali, smatra da treba posmatrati i zaštiti čitav potez od Rta Arza do rta Kočišta. To je naša prirodna zaostavština i raritet, zato bi SO trebalo da inicijativu za definisanje Plave špilje i tog područja kao zaštićenog parka prpirode pošalje prvo Agenciji za zaštiti životne sredine.
Međutim, kako kaže, kada bi se i postojeći zakoni poštovali, a Lučka kapetanija i inspkecija Uprave pomorske sigurnosti radila svoj posao ne bi bilo haosa.
Potpredsjednica Skupštine Dragana Stanišić je zahvalna Ekološkom društvu Boke kotorske što je reagovalo na sklrnavljenje Plave šilje i iniciralo skupštinsku raspravu sa pripremom materijala. Smatra da treba ponovo pokrenuti vraćanje ingerencija opštinama nad upravljanjem obale. Ulazak u Plavu špilju je anrahija, dolaze vlasnici s plovilima iz susjednih opština, čak preko 250 glisera i od Plave špilje se samo pravi biznis, a psoljednje uništavanje zidova upozorava i da se lokalitet pretvara u ”rupu od kamena u kojoj može svako raditi što hoće”.
“Treba hitno reagovati i odrediti status Plave špilje, a do tada Lučka kapetanija i policija da uspostave red, kontrolišu ograničenja brzine svih plovila. Konsultujući brodare rekli su mi da se plaše da bi eventualno postavljanje pontona na ulazu moglo ograničiti ulazak građanima Novog ako se oni daju u privatne ruke i morale bi se onda zakazivati posjete. Jedan od predloga je i izdavanje vinjeta kako bi se znalo ko sve ulazi, a plaćanja bi trebalo osloboditi Novlajne”, kazala je Staanišić predlažući i da na turističkim mapama grada bude oznaka za Plavu špilju.
I odbornik i poslanik Jovan Subotić iz Novske liste je ukazao na ugroženost lokaliteta, nedovoljnu kadrovsku i tehničku opremljenost nadležnih institucija, inspekciju pomorske plovidbe, Lučke kapetanije. Oni su nemoćni pred onima koji ovo prirodno bogatstvo gledaju kao atrakciju za ubiranje para.
Posebno je zamjerio što država u posljednje vrijeme samo forsira Sjever Crne Gore, a Jug “koji hrani državu dobija sporednu ulogu, a pogotovo more”, kazao je Subotić.
Inače, Skupština je danas usvojila čak 16 odluka, pored ostalog, o Lokalnom akcionom planu za mlade za ovu godinu, regulisanju drumskog saobraćaja, te izmejnama odluke o Mjesnim zajednicama i socijalnom stanovanju.
Odbijen je predlog odbornika DPS-a Vladimira Kosića da se raspravlja o Mjesnim zajednicama. On smatra da će usvojene izmjene Odluke o Mjesnim zajednicama otvoriti vrata partijama da u Komisiji koja organizuje izbore u Mjesnim zajednicama, sjede samo politički angažovana lica. To će se pokazati na lokalnim izborima već za sedam mjeseci, uvjeren je on.
Jednoglasno su usvojeni predlozi za članove Komisije za dodjelu Oktobarske nagrade i Povelje grada.
