„Saradnjom do održive budućnosti“ naziv je konferencije o prilagođavanju klimatskim promjenama u Boki kotorskoj uz održivi socioekonomski razvoj, na kojoj je u Kotoru predstavljen Plan upravljanja obalnim područje Boke kotorske.
Ovo je ključni trenutak, koji zahtijeva kolektivnu akciju, čulo se u panel diskusiji o prilagođavanju klimatskim promjenama, strategiji finansiranja za budućnost otpornu na klimu .
“Bokokotorski zaliv je biser Mediterna, poznat po svojim bogatim prirodnim pejzažima I kulturnoj baštini. Očuvanje njegove ljepote I njegovih resursa podrazumijeva zajedničku odgovornost. Zaliv se suočava sa značajnim prijetnjama, uključujući prekomjernu izgrađenost, veliku gustinu naseljenosti u uskom obalnom pojasu, suše ljeti I obilne kiše zimi”, čulo se na konferenciji uz preporuke koje su definisane Planom upravljanja obalnim područjem Bokokotorskog zaliva.
Ustanovljen je niz mjera za uspostavljanje sistema upravljanja obalnim područjem pa je u PUOP- u navedeno, pored ostalog, uspostavljanje kordinacijskog mehanizma sa “rotirajućim” vođstvom za tri bokeljske opštine.Zastim uspostavljanje savjetodavnog tijela u Boki kotorskoj koje će biti povezano sa nacionalnim. Treba uspostaviti usklađeni sistem monitoringa, ojačati rad inspekcijskih službi, te efikasno informisati građana o održivom razvoju u obalnom području i prilagođavanju na klimatske promjene.
Portreba za zaštitom prirode raste, pa su samo prošle godine proglašena dva morska zaštićena područja, Sopot i Dražin vrt. Istovremeno raste I obalna privreda, pogotovo turizam koji na obali čini približno 95% noćenja Crne Gore, a svaki treći pojedinac odlučuje da boravi u Boki kotorskoj, čulo se na skupu. Zato potreba za efikasnim I održivim upravljanjem nijenikada bila hitnija.
Prevazilaženje ovih izazova će zahtijevati jedinstveni pristup koji koristi vještine I predanost građana, naučnika, stručnjaka institucionalnih čelnika, predstavnika državnih I lokalnih vlasti, nevladinih organizacija, akademske zajednice I privatnog sektora.
Učesnici konferencije su definisali korake za izgradnju otporne, klimatski prilagodljive i ekonomski održive budućnosti ovog područja.
Na skupu su govorili državni sekretar Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Nenda Vitomirović, Atifa Kassam iz GEF UNEP iz Bakua, direktorica Centra za prioritete akcije Mediteranskog akcionog plana, Daria Povh Škugor.
