Za hrišćane koji Vaskrs slave po Julijanskom kalendaru danas je Veliki petak, dan kada je po vjerovanju Isus Hrist umro, raspet na krstu na Golgoti.
Veliki petak se smatra najtužnijim danom hrišćanstva. Nema liturgija, osim ako su Blagovijesti. U pravoslavnim crkvama se na Veliki petak služe carski časovi sa čitanjem djelova jevanđelja o dogadjajima u dane Stradanja.
Prema predanju, Isus je odveden iz kuće prvosveštenika Kajafe kod rimskog prokuratora Pontija Pilata koji ga je osudio da bude raspet na krstu. Gledajući šta narod i vojnici rade s njim, rekao je: “Oče, oprosti im jer ne znaju šta rade”.
Na Veliki petak se posti, farbaju vaskršnja jaja, najčešće u lukovini, odnosno prvo crvenom bojom koja simbolizuje Hristovu krv.
Od Velikog četvrtka do Vaskrsa u nedjelju, kada je, po vjerovanju, Isus vaskrsao, ne zvone crkvena zvona, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti. Vrijeme bogosluženja i oglašenja umrlih najavljuje se drvenim klepalom.
Ovaj dan hrišćanske žalosti je i posljednji u nedjelji Stradanja za sav hrišćanski svijet, ali i uvod u radost Isusovog vaskrsenja.
