Svaki rat donosi užase, puno stradanja i razaranja, pad ekonomije. Staje život dostojan čovjeka, razvoja. Na ovim prostorima je poznato, da je svaki sukob “nekom brat, nekom rat”, a tek na Bliskom istoku! Taj stalno nestabilan region nije tako daleko i posljedice nakon desetak dana rata, osjeća već dobar dio svijeta. Što se u svijetlu nemilih događanja u Iranu i drugim zemljama Bliskog istoka može ove godine očekivati od našeg turizma koji je jedan od najosjetljivijih grana privrede?
Sagovornici Novskog portala, hotelijeri i turistički poslenici ukazuju na posljedice, ali i na to da sukobi znače i izazov za turističku industriju. Jer, Crna Gora, kao bezbjedna destinacija, samo “ako bude umjela” može iskoristiti određene prilike s globalnog tržišta.
Upravo i iz Ministarstva turizma ističu da je situacija zabrinjavajuća, ali da svaki rizik nosi i određenu mogućnost.
„Ta situacija je uznemirujuća, ali svaki rizik je ujedno i šansa. Definitivno će se ova situacija odraziti na ekonomiju i već je počela u smislu povećanja cijena energenata. Turizam je veoma interesantna grana kada su u pitanju ova dešavanja, ali mi smo bezbjedna destinacija i turizam se veoma brzo oporavlja“, kaže Olivera Blagojević iz Ministarstva turizma i podjseća da je Crna Gora posljednjih godina otvorila mnoga vrata širom svijeta, na Istoku i na Zapadu“.
Ali, šta kažu oni koji zavise ne samo od kreatira turističke politike u državi i sopstvenih resursa, već upravo od globalnioh kretanja.
Jovan Mićunović, “Lighthouse”
Direktor prodaje i marketinga u hotelu Lighthouse u Igalu, Jovan Mićunović, ukazuje na očekivani manji broj turista iz Izraela:
“Iako su gosti iz Izraela realizovali relativno mali broj noćenja u pitanju je tržište sa vrlo platežnom klijentelom koja je iz godine u godinu pokazivala sve veće interesovanje za boravkom u Crnoj Gori (skoro 50 % više gostiju 2025. u odnosu na godinu prije) tako da će njihov izostanak u svakom slučaju biti jedna negativna pojava”.
Turizam kao jedna od najosjetljvijih privrednih grana je pogođen globalnim dešavanjima u Iranu, Izraelu i okolnim zemljama, nema dilemu Mićunović.
“Dejstva koja su pogodila i civilne aerdorome u Dubaiju, Abu Dabiju i Dohi koji predstavljaju svjetska čvorišta avio saobraćaja proizvešće dugoročne posljedice čije će razmjere zavisiti najprije od završetka sukoba koji za sada nije ni na vidiku”.
A šansa?
“Crna Gora je izuzetno bezbjedna destinacija sa vrlo raznovrsnom i širokom ponudom. Ako se uz to i doda i solidna avio povezanost aerodroma Tivat i Podgorica, ali i blizina aerodroma u Dubrovniku i Tirani trebalo bi da ovu sezonu iskoristimo kao šansu da dodatno ispromovišemo naše turističke potencijale”.
Dio klijentele iz Zapadne Evrope će vjerovatno biti preusmjeren na našu destinaciju, očekuje Mićunović.
“U Hrvatskoj i Albaniji to se već događa, tako da je za očekivati da se dio gostiju sa tih tržišta preusmjeri kod nas. Tradicija u turzmu, stabilnost, dostupnost kao i dobar odnos cijene i kvaliteta govori u prilog tome”.
Na kreatorima turističke politike u Crnoj Gori je takođe da reaguju.
“Rješavanje infrastrukturnih i operativnih izazova je ozbiljan izazov, jer je sezona bukvalno “na pragu” a mi još uvijek nismo sigurni da ćemo je dočekati u potpunosti operativno. Diverzifikacija turističkog proizvoda je takođe ono na čemu treba staviti fokus jer je to možda i naš najveći adut s obzirom na to da se na ovako geografski malom području mogu naći najraznovrsniji turistički proizvodi”.
Milena Milić, Casa del Mare
Direktorka hotelske grupacije „Casa del Mare“, Milena Milić smatra da sukobi na Bliskom istoku mogu imati dramatičan udar na ukupni crnogorski turizam.
“Ne samo zbog izraelskog tržišta, koje je generisalo veliki broj noćenja posebno u hotelskom smještaju, već i zbog cjelokupne perspektive drugih tržišta važnih za Crnu Goru. Realno je očekivati više opreza kod putnika pri izboru destinacije, odabir bližih destinacija, veći značaj percepcije bezbjednosti, mogućnost kasnijih rezervacija i pojačano traženje “sigurnih mediteranskih alternativa”. U ovakvim slučajevima obično ne slabi sama želja za putovanjem, ali se mijenja geografija tražnje. To potvrđuju i poruke sa ITB Berlina 2026: tražnja za putovanjima ostaje snažna, ali gosti sve više gledaju sigurnost, kvalitet i vrijednost za novac”, ističe Milić, koja je imala priliku da “bilo tržišta” osjeti na nedavnom sajmu u Berlinu.
Najveći rizik za Crnu Goru i Herceg Novi nijesu samo direktni otkazi, već nestabilnost tržišta.
“To su mogući kraći booking window, veća osjetljivost na cijene, mogući poremećaji avio-saobraćaja i veći troškovi prevoza zbog zatvaranja ili izbjegavanja djelova vazdušnog prostora na Bliskom istoku. Za destinacije poput Crne Gore to znači da sezona može biti više “last minute”, sa većim pritiskom na cijene i promocije kao i mogući potpuni izostanak odredjenih važnih tržišta npr. USA, Izrael…”
Prema njenim riječima, šansa je upravo u tome, da se Crna Gora pozicionira kao bliska, evropska, bezbjednija i autentična jadranska alternativa dijelu tražnje koja se premišlja oko istočnog Mediterana.
“Herceg Novi tu ima dodatni adut: Boka je spoj mora, kulture, baštine i aktivnog odmora, a takva kombinacija dobro prolazi kod tržišta koja traže autentičnost, prirodu i “value for money”. Njemačko tržište je za Crnu Goru već relevantno. Prema MONSTAT-u, Njemačka je u 2025. bila četvrto tržište po broju noćenja stranih turista, dakle, ne kreće se od nule — postoji baza na kojoj može da se raste”, optimistična je Milić.
ITB Berlin 2026 je vrlo jasno pokazao da uprkos geopolitičkim tenzijama, međunarodna turistička industrija nije stala.
“Sajam je okupio preko 5 hiljada izlagača iz 166 zemalja, ali se ipak osjetila neizvjesnot i zabrinutost kao i izostanak određenih izlagača sa zemalja Bliskog istoka. Organizatori su naglasili otpornost sektora i važnost direktnih poslovnih kontakata, dok su glavne teme bile otpornost, krizna pripremljenost, sigurnost, održivost i AI. Iz njemačke perspektive, poruka je da Nijemci i dalje putuju mnogo, ali rezervišu promišljenije, ranije i uz veći fokus na sigurnost i cijenu. To znači da tržište postoji, ali traži pametnije pozicioniranje destinacije”.
Zato možemo očekivati da se dio njemačke klijentele preusmjeri na našu destinaciju, “ali ne automatski i ne u velikom talasu bez aktivnog rada i povećanja broja letova u svim periodima godine”.
“Istovremeno, među najpopularnijim inostranim destinacijama Njemaca i dalje su Španija, Italija, Hrvatska, Grčka, Turska što znači da je konkurencija jaka i da se preliv tražnje ne dešava sam od sebe. Dakle, dio njemačke klijentele se može preusmjeriti, posebno oni koji žele mirniju i sigurniju jadransku opciju, ali samo ako im Crna Gora bude lako dostupna i jasno tržišno predstavljena”.
Milić skreće pažnjiu i da bi u Crnoj Gori donosiocima odluka prioritet trebalo da bude “agresivno čuvanje i širenje avio-povezanosti, naročito prema emitivnim tržištima u Evropi”, jer se odluka o destinaciji danas često svodi na dostupnost i cijenu leta.
“Zatim brza marketinška kampanja na porukama bezbjednosti, blizine, autentičnosti i dobrog odnosa cijene i kvaliteta. Jači rad sa eminentnim turoperatorima i OTA kanalima kako bi Crna Gora bila među prvim izborima kada putnici biraju svoj odmor ili mijenjaju svoj prvobitni izbor. I naravno, na kraju, ali ne manje bitno, kontrola kvaliteta i cijena na terenu, jer u kriznim godinama destinacije najviše gube kada pokušaju da kratkoročno zarade na previsokim cijenama. Samim tim moraju se izbjegavati bilo kakve ad-hoc odluke (kao npr. prošlogodišnja odluka o povećanju stope PDV-a) ili najave rigoroznijih procedura prilikom zapošljavanja i slični zakoni koji utiču direktno na troškove privrede-jer mogu biti pogubni”.
Zoran Kovačević, Institut “Dr Simo Milošević”
Izvršni direktor Instituta Igalo, dr Zoran Kovačević ukazuje da je Institut u specifičnoj situaciji.
“U ovoj godini treba da počne sa investicionim ciklusom prema Planu restrukturiranja koji su jednoglasno podržali većinski i manjinski vlasnici. Zahvaljujući njemu Institut je tek izašao iz poslovne krize. Istovremeno treba da poslije dvije godine pauze pokuša da se vrati na ino tržište, pogotovo Skandinavije. Ratne okolnosti na Bliskom istoku samo u prvi mah neće mnogo uticati na poslovanje”.
Jer, kako dodaje Kovačević, u negativnom smislu taj rat može Institutu da donese nevolje s povećanjem cijena energenata, posebno goriva, što izrazito utiče na obim putovanja uoči predstojeće sezone, a njihov skok cijena podstiče i rast ostalih cijena proizvoda i usluga.
“Taj eksterni faktor utiče negativno na sva turistička kretanja, ali s druge strane, kako nama tako i svim nosiocima ponude na destinaciji, pad interesovanja za nama konkurentskim destinacijama zapadne klijentele može da donese određene benefite. Možemo da se promovišemo kao bezbjedna i da postanemo atraktivnija destinacija. Samo ako to budemo znali da iskoristimo na pravi način.”
Rano je, ipak, da tržište tako reagije, smatra Kovačević.
“Tek je desetak dana krize čija je eskalacija sve iznenadila, tako da je to rano. Crna Gora kao bezbjedna destinacija, koja nije opterećena hipotekom dešavanja na Bliskom istoku, a veoma blizu tržišta tražnje mogla bi u narednom periodu da ima određene benefite”, procjenjuje izvršni direktor Instituta, koji je sa oko 500 pacijenata u ovom momentu pun. Ali dominiraju crnogorski osiguranici, pored individualnih posjeta ima i nešto stranaca. Pripremaju se za tender na jesen za norveško tržište. Ne računaju ove sezone na problem radne snage, jer je poznato da je to “domaći” kolektiv.
Goran Čolović, “Gorbis”
Izvršni direktor, turističke agencije Gorbis, sa 30-godišnjim iskustvom u turizmu, Goran Čolović, nema posebnih očekivanja u pogledu šansi za naš turizam.
“Infrastruktura nije bitno poboljšana, kapaciteti takođe. Nije ništa urađeno na planiranju i realizaciji povećanja kvaliteta ponude-proizvoda. Stope PDV u turizmu i dalje su visoke-jednostavno nema razumijevanja za turističku privredu”.
Smatra i da će doći do rasta inflacije, posebno ako država dozvoli rast cijena energenata.
“Povećanjem cijena smanjiće se životni standard i konkurentnost na tržistu. Ovako trom i neefikasan državni aparat teško može adekvatno i na vrijeme reagovati”.
Međutim, Čolović, kao i ostali naši sagovornici, vidi priliku u tome što je Crna Gora sigurna destinacija.
“Tu nemamo problem. Ali teško možemo govoriti o šansama s obzirom na našu ambijentalnu i infrastrukturnu nepripremljenost”.
Mogli bismo, vjeruje, imati više klijentele iz Zapadne Evrope, da je manje nedostataka.
“Mogli bismo imati ta očekivanja, samo ne znam gdje bismo s tim gostima, s obzirom na postojeće stanje. Touroperatori planiraju unaprijed svoje kapacitete naspram postojećih i to je već završeno. Jedino individualni gosti, a za njih nemamo kvalitetnu i razvijenu ponudu da bi bilo od značaja u brojkama”.
U kreiranju turističke politike treba da budu maksimalno uključeni ljudi iz struke, napominje Čolović i upozorava:
“Ako želimo turizam moramo drastično smanjiti i ograničiti izgradnju stanova za tržište. Ukinuti gradnju parking garaža u gradovima. Urediti parking površine na periferijama gradova, uz stalnu gradsku autobusku liniju, pojačati kontrolu funkcionisanja saobraćaja uvođenjem sezonskih saobraćajaca”.
Konkretno za Herceg Novi i kratkoročno, treba, na primjer, preusmjeravati ljeti na Kamenarima saobraćaj koji je u tranzitu za sve koji putuju za Bar i Ulcinj, preko Morinja Nikšića i Podgorice. Na kritičnim tačkama saobraćaja, Meljine i Zelenika, obezbijediti stalno prisustvo saobraćajaca u sezoni.
A dugoročno?
“Treba donijeti dugoročni plan razvoja na osnovu postavljenih ciljeva – kakav turizam hoćemo i možemo. Turistički centri gradova treba da definišu i uspostave destinacijski menadžement. Postojeći Zakon o turizmu je davno zastario, treba donijeti novi, prilagođen planu i vremenu. Primorje je već devastirano, pa ulaganja treba usmjeriti na centralni dio i sjever Crne Gore”, smatra Čolović.
Uvijek je najveća potražnja za kupališni turizam, zato, kako dodaje, treba urediti uslove na plažama za turiste, takođe obaviti kvalitetnu kategorizaciju privatnog smještaja da se može nuditi ino tržistu.
“Poreskom i stimulativnom politikom vlasnika stanova i kuća nerezidenata svesti sivu ekonomiju na minimum. Ako govorimo o predsezoni i podsezoni pripremiti ponudu koja i na licu mjesta prati marketinšku kampanju. Podići na veći nivo važnost nautičkog turizma i urediti, unaprijediti uslove za kruzing turizam koji je vrlo značajan za predsezonu i podsezonu. Imate primjer Boke, koja kruzere prima samo u Kotoru, a ima četiri zaliva. Tu najveće mogućnosti i potrebu ima Opština Herceg Novi – luke Zelenika i Bijela”.
Čolović smatra i da zimske centre treba planirati za rekreaciju i odmor, šetnju, a ukinuti koncept žičara osim na visinama preko 2000 m. Neophodno je i postaviti centralni informatički sistem za kvalitetnu i tačnu evidenciju turista, noćenja i potrošnje. Jer, postojeći statistički podatci i evidencija su netačni i proizvoljni, a način zastario. Samim tim i podaci prihoda od turizma, nabraja on.
Tačno je da Crna Gora i Herceg Novi moraju mnogo toga urediti u sopstvenom dvorištu da bi ova i naredne godine bile uspješnije. Ipak, najveći neprijatelji turizma su nestabilnost, ratovi i nesigurnost. Aktuelna ratna događanja na Bliskom istoku iziskuju potrebu za bržom i jačom promocijom, te povećanjem avio-dostupnosti, ali i bržom reakcijom institucija u sektoru od koga živimo.
Ovaj tekst je realizovan uz podršku Ministarstva kulture i medija kroz projekat „Ekologija i turizam Herceg Novog“.
