U Luku Kotor do kraja ove godine uploviće 505 kruzera sa preko 700 hiljada putnika, što će Kotor pozicionirati za stožera kruzing industrije Jadransko-Jonskog regiona, najavio je direktor te kompanije Ljubo Radović. Luka Kotor, prema trenutnim potvrđenim rezervacijama, očekuje tako rekordnu 2024.godinu.
I lani je uspješno okončala kruzing sezonu sa 434 broda za kružna putovanja koja su uplovila u akvatorijum grada, prenosi portal RTCG. Bilo je i 508 hiljada putnika sa brodova i jahti, ili 20 odsto više.
Prema ocjeni Radovića Crnu Goru će ovogodišnji promet dovesti do ranga najvećih stožera kruzing industrije u Jadransko-Jonskom basenu, “više od onoga što imaju Dubrovnik i Venecija” kada je riječ o boravku brodova.
Luka Kotor će uskoro i graditi pilone za vez većih brodova.
No, ostaje vječita dilema- koliko takav brz razvoj kruzing turizma šteti eko sistemu Bokokotorskog zaliva i kuda to vodi grad pod Unesco zaštitom?
Do kraja januara, kako je najavio Radović, biće završena studija koja će definisati smjernice razvoja Kotora kao održive kruzing i turističke destinacije. Taj dokument izradiće Globalni savjet za održivi turizam, neprofitno udruženje, koje funkcioniše u okviru Ujedinjenih nacija (GSTC). Izradu studije sufinansiraju krovna Svjetska kruzing asocijacija /Crusing Line Industry Association/ (CLIA), Luka Kotor i Opština Kotor.
Osim toga, u septembru će biti završen projekat Centra za inovacije i preduzetništvo, Pomorskog fakulteta Kotor, Univerziteta Crne Gore (UCG), koji će dati analizu uticaja aktivnosti kruzera na kvalitet vazduha u kotorskoj opštini.
Instalirani su senzori na četiri lokacije ( Pomorski fakultet, Muo, Prčanj, Ljuta) za prikupljanje zagađujućih čestica i gasova. Podaci se desetominutno ažuriraju i analiziraju više od dvije godine. To je i tema doktorske disertacije saradnice u nastavi na Pomorskom fakultetu, Radmile Gagić.
Ozbiljan ekološki monitoring i naučna istraživanja kojima se može tačno utvrditi koliko na živi svijet u moru utiče buka, elise kruzera koje podižu sa dna talog i mulj, te broj kruzera u zalivu mogao bi dati i Institut za biologiju mora , ukoliko dobije zadatak.
U svakom slučaju bi sa većim dolaskom kruzera ove godine trebalo da stignu i prve utemeljene preporuke za održivi razvoj ne samo Kotora, nego i cijelog Bokokotorskog zaliva.
