Za nama je godina koja će u Herceg Novom biti upamćena po značajnom investicionom napretku, rekordnom budžetu, brojnim lijepim događajima kojima je lokalna samouprava dala “vjetar u leđa”. Predstoje veliki razvojni izazovi u 2024. godini, kao i nove inicijative prema Vladi u rješavanju naslijeđenih teškoća, kazuje za Novski portal u novogodišnjem intervjuu, predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.
Herceg Novi zaslužuje da bude perjanica Boke i Crne Gore, smatra predsjednik Katić i poziva Novljanke i Novljane, te sve kojima je ovaj grad novi dom i u srcu da ga zajedno vratimo na staze uspjeha i napretka.
Što smatrate najvećim uspjehom lokalne samouprave u 2023. godini?
Sigurno da među najvećim uspjesima smatram pokretanje brojnih višemilionskih investicija na teritoriji naše opštine, počevši od dugoočekivane izgradnje autobuske stanice, zatim vodovodne mreže na Luštici, rekonstrukcije šetališta u Igalu, ali je veoma značajna i konsolidacija lokalnih finansija u okviru koje smo imali rekordni rebalans Budžeta za 2023. godinu.
Svakako da je jedan od najvećih uspjeha i istorijski rekordni Budžet za 2024. godinu i on predstavlja odraz onoga kako se radilo u lokalnoj samoupravi u prethodnom periodu – odgovorno, pošteno i posvećeno, a sve kako bi se došlo do trenutka kada je Opština Herceg Novi, poslije dugo godina, izašla iz svih finansijskih problema koji su je opterećivali posljednjih 30 godina.
Čime niste zadovoljni?
Postoji određeni broj naslijeđenih problema iz prošlosti čijim nerješavanjem svakako nisam zadovoljan – status Bolnice Meljine, Institut Dr Simo Milošević, izgradnja škole u Igalu, problemi sa Vektra Bokom. U pitanju su naslijeđeni problemi koje ćemo morati zajednički rješavati sa državom. Opština Herceg Novi je ta koja je inicirala sastanke, slala urgencije Vladi i drugim državnim institucijama kako bismo uticali da se ovi problemi što prije riješe i vjerujemo da smo sada tome bliže nego prethodnih godina.
Takođe, nisam zadovoljan time kako se odvija završetak radova na izgradnji Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, zbog čega smo osjetili posljedice tokom turističke sezone, ali i samom izgradnjom kanalizacionog kolektora. To je takođe jedan od naslijeđenih problema koji nikako da bude riješen. Optimista sam da se ovi problemi neće više ponavljati, jer je urađen plan i raspisuje se tender za izvođača koji će završiti radove na Postrojenju, tako da neće biti bojazni da se ponovi havarija kao što je to bio slučaj, te da posljedice osjećaju i građani i gosti.
Kriza u Bolnici Meljine nije prevaziđena prevođenjem te ustanove iz stečaja u odjeljenje Opšte bolnice Kotor, odnosno sada KC Kotor, koji zapravo i nema sve uslove da bude Klinički centar. Fale kadrovi, fali oprema, grijanje, osoblje ima veće i redovne plate, kao u javnom zdravstvu, ali nema uslova za rad, a pacijenti trpe. Što će Opština konkretno preduzeti u ovom slučaju?
Opština Herceg Novi nema nadležnosti u rješavanju problema koje ste nabrojali, iz razloga što je pitanje zdravstva centralizovano na nivou Ministarstva zdravlja. Lokalna samouprava je u prethodnom periodu uložila velike napore i bila glavni pokretač i inicijator procesa i postupaka, kroz urgencije, zaključke SOHN, ali i ličnim angažovanjem, a sve u cilju da se dođe do nekog konačnog rješenja. Stalna smo podrška, konstantno pratimo situaciju u Bolnici i reagujemo kada god se za tim ukaže potreba, ali nažalost naše mogućnosti su zakonom ograničene.
Ponavaljam još jednom, Opština Herceg Novi nema nadležnost da rješava ovo pitanje, a nismo imali ni dobru saradnju sa prethodim čelnicima Ministarstva zdravlja. Nadamo se da će sada biti više razumijevanja i bolje, konkretnije saradnje sa novim ministrom zdravlja i njegovim timom.
Smatramo da je i jedno od rješenja izgradnja nove bolnice, projekat koji je ušao u kapitalni Budžet države za 2023. godinu – ne zbog toga da bi se postojeća bolnica izmjestila na neku drugu lokaciju, jer ona i po ovom planu ostaje u Meljinama, već zbog toga što smatramo da se ovaj problem, koji je neko prouzrokovao u ranijem periodu, ne može tako brzo riješiti i zavisi od različitih pravnih postupaka, procedura koji mogu trajati godinama.
To ne znači da odustajemo, ali na nama je odgovornost da građanima, na prvom mjestu, što je brže moguće obezbjedimo adekvatnu i pravu zdravstvenu zaštite. U ovom trenutku ona se može dobiti izgradnjom nove bolnice. Ne smijemo dopustiti da građani strijepe za sopstveno zdravlje i da zavise od toga kako će sud presuditi, hoće li neko na vrijeme raspisati tenedere za grijanje i medicinsku opremu, hoćemo li protestovati ili ne. Moramo da budemo sigurni da smo riješili problem ne samo u narednih 10 već za mnogo duži period.
Kako vidite rasplet finansijskih i kadrovskih nevolja u Institutu Igalo, koji je istovremeno danom izbora novog direktora upao u veću finansijsku nesigurnost. Otkazan je norveški program. Pri tom Agencija za zaštitu konkurencij traži da ministar pravde i Tužilaštvo ispita zakonitost ugovora između Ministarstva finansija i Agencije iz Srbije, odnosno Jugobanke u stečaju oko pružanja državne pomoći Instititu za preuzimanje zaostalog duga?
Nisam zadovoljan na koji način se to pitanje rješavalo. Problemi Instituta su naslijeđe iz prošlosti, imali smo priliku u prethodom periodu to svi da vidimo. Institut je pretrpio ogromnu štetu, pa se čak i u regionu o njemu pričalo negativno, zbog toga što radnici nisu primali plate, zbog toga što su mu često računi bili u blokadi, a sve zato što mu se nije posvećivalo onoliko pažnje koliko je ta zdravstvena ustanova zasluživala. Sa druge strane, resorna ministarstva nisu imala kapacitet da se malo dublje uključe i pomognu konkretnijem rješavanju tog problema.
Kada je u pitanju Agencija za zaštitu konkurencije, ona se vodi formalnostima, a ne suštinom. Protiv toga sam da Institut, kao jedan od glavnih nosioca razvoja i privrede Herceg Novog i Crne Gore, propadne zato što je Agencija formalno dala ovakvo ili onako mišljenje. Država i Vlada moraju da pronalaze rješenja i mislim da su napravili dobro rješenje kada je u pitanju obaveza prema Jugobanci. Ta obaveza prema Jugobanci je nastala za vrijeme bivše Jugoslavije kada je Institut bio u stoprocentnom vlasništvu države i potpuno je ispravno da država treba da preuzme taj dug i reguliše ga.
Postoji zaključak Vlade sa 67. sjednice od 28.9.2023. godine u kojem navode da je, s obzirom na to da država Crna Gora ima obavezu izmirenja duga prema Jugobanci AD u stečaju na osnovu pravosnažne sudske presude, dok istovremeno postoji i neizmirena obaveza Republike Srbije prema Crnoj Gori za staru deviznu štednju, postignut je dogovor između dviju Vlada, čime će se izbjeći eventualna blokada Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“. Dogovor podrazumijeva da se dugovanje Crne Gore prema Jugobanci umanji za iznos koji Republika Srbija duguje po osnovu stare devizne štednje, čime bi se umanjile ukupne obaveze Instituta i otklonila najveća prijetnja uvođenja stečaja.
Prema tome, po meni tu nema ništa sporno, ali neko ovakvim načinom pokušava da i dalje onemogući normalno poslovanje Instituta dovodeći u pitanje da li je Vlada smjela ili ne da ovako postupi. U rebalansu državnog Budžeta za 2023. godinu obezbijeđen je dovoljan iznos sredstava kako bi došlo do te kompenzacije.
Pred Institutom su brojni izazovi u narednom periodu, a jedan od njih je rješavanje imovine. To je važno pitanje gdje država mora da zauzme konačan stav – da li je to državna ili imovina Instituta. Tada će biti moguće nastaviti dalje, a posebna važnost je i u tome što će biti moguće nastaviti procedure izgradnje škole u Igalu. Kao što je poznato, na naš predlog da se na dijelu parcele Instituta, na Šištetu, gradi škola, nadležno Ministarstvo je izdalo UT uslove na koje je Vlada dala saglasnost. Osim što bi se riješilo goruće pitanje nedostatka obrazovne ustanove, u kojoj bi bila osnovna škola i prostor za Studijski program primjenjene fizioterapije, država bi isplatila Institutu procijenjenu vrijednost te imovine u iznosu oko 6/7 miliona eura i na taj način omogućila finansijsku konsolidaciju Instituta na potpuno zakonit način, a rješavamo dva problema.
To je bio naš predlog koji nikako ne može da bude shvaćen od strane države, svih prethodnih Vlada, što je potpuno nevjerovatno. Mi ćemo svakako inicirati razgovore po tom pitanju.
Da li izbor direktora po konkursu koji je raspisao Odbor direktora smatrate zakonitim, s obzirom da su dva člana predstavnika većinskih akcionara, (Demokarte i SNP) prvobitno bili za raspisivanje konkursa, pa, kada je trebalo na Odboru odlučiti o direktoru, odustali. Inače, Zakon o privrednim društvima i Statut Instituta tu situaciju predviđa.
Prema mojim informacijama, dva člana Odbora direktora su bili za to da se raspiše transparentan konkurs za izbor direktora gdje bi se mogli prijaviti ljudi iz cijelog svijeta koji bi mogli dati svoj doprinos za oporavak Instituta. Kada su pojedini članovi shvatili da se ne ide u tom pravcu, već da se ponovo treba neko postaviti preko politike, onda su odlučili da podnesu ostavke. Bilo koji direktor Instituta mora da ima nedvosmislenu podršku prije svega države i resornih ministarstava, kako bi se prihvatio da bude na toj poziciji. Ovdje se to nije desilo, išlo se u izbor direktora, iako se znalo da ovaj Odbor direktora ne odražava političku volju konstituenta nove Vlade, već su pojedini članovi Odbora direktora zajedno sa predstavnicima prethodne Vlade pokušali da na određeni način završe posao, znajući da to prije svega nije bilo korektno prema izboru nove Vlade.
Svjedoci smo da u vladajućoj koaliciji u Herceg Novom već duže vrijeme postoji nezadovoljstvo, tačnije Novska lista traži srazmjerno broju odbornika u Skupštini, veći udio u vlasti. Skupština ima prostu većinu, odnosno minimalnih 18 odbornika za odlučivanje i bez Novske liste. Dokle su stigli pregovori, hoće li doći do promjene u vladajućoj koaliciji i kada?
Vladajuća koalicija u Herceg Novom ima 27 odbornika i kada je u pitanju Novska lista, ono što je bio prvobitni dogovor 2021. godine dobili su aneksom koalicionog sporazuma iz 2022. godine, a odnosi se na dopunu određenih mjesta u lokalnoj smaoupravi. Sada je traženo mjesto potpredsjednika Skupštine opštine i po jedno mjestu u Odborima direktora preduzeća, što su predstavnici vladajuće koalicije prihvatili. Ovaj dogovor biće realizovan tokom nastavka 17. redovne sjednice. Skupština opštine i svi dosadašnji učesnici u vlasti nastavljaju sasvim mirno rad do kraja mandata.
Šta smatrate najvećim izazovima za lokalnu administraciju u 2024.godini?
Najveći izazovi za lokalnu administraciju su rješavanje nagomilanih problema iz prethodnog perioda, odnosno završetak brojnih projekata za koje se očekuje početak realizacije. Prije svega, mislim na zaobilzanicu oko Herceg Novog, dio puta na Luštici i slične projekte za koje su nam potrebni elaborati o eksproprijaciji zemljišta, izgradnja škole u Igalu, bolnica, Institut, konačno rješavanje problema privatizacije Vektra Boke i tako dalje. Vjerujemo da će naredna, 2024. godina biti izazovna i dinamična po pitanju saradnje sa državnim organima, Upravom za katastar/državnu imovinu jer konačno će se morati pristupiti rješavanju nagomilanih problema. Mi ćemo dati maksimalni doprinos da se svi oni pokrenu i da dođe do realizacije tih projekata.
Što su vaše želje za Novu godinu građanima Herceg Novog, a što je Vaša lična?
Novljankama i Novljanima, ali i svima onima koji rado dolaze u naš grad i u njemu vide svoj drugi dom, ili mjesto u kojem žele provesti odmor, uz najvažniju želju, a to je dobro zdravlje, želim uspjeh na porodičnom i profesionalnom planu, slogu i napredak. Pozivam ih da zajedno Herceg Novi činimo boljim, ljepšim, bezbjednijim, tolerantnijim, da ga vratimo na staze uspjeha i napretka. Sasvim sam siguran da svi dijelimo podjednako snažnu ljubav prema svom gradu, zato spoznajmo koliko je važno da svako od nas, bez izuzetka, doprinese boljitku i razvoju Herceg Novog.
Herceg Novi zaslužuje da bude perjanica Boke i Crne Gore, a njegovi građani da imaju bolje uslove života i rada u njemu, uživajući u svim blagodetima koje nudi.
Čitaocima Novskog portala, svim građanima i gostima, želim srećnu i uspješnu Novu godinu!
