Jedanaest godina traje napad crvenog surlaša na palme na primorju. Proteklih dana vijest iz Tivta da će lokacije u tom gradu dobiti stari izgled, jer će opet biti zasađene kanarske palme, za što je Opština Tivat izdvojila 41.000 eura, dala je nadu da će možda i novska Opština više učiniti u obnoviti fonda palmi.
Ipak, u Opštini Herceg Novi smatraju da još nije vrijeme za sadnju novih stabala palmi, sve dok ne dobiju zvaničan podatak da na području grada više nema palminog surlaša. Takav odgovor stigao je iz Sekretarijata za komunalne djelatnosti, na pitanje Novskog portala da li će Opština poći primjerom susjednih gradova.
I ne samo susjednih gradova, jer su već sve države u kojima je surlaš uništavao palme, a broj zahvaćenih zemalja je po nekoj statistici premašio 60, od Kariba do južne Evrope, počeo sa obnovom ove biljne vrste.
Zapravo većina zemalja je obnovila fondove i zadržala isti izgled gradova. Međutim, lokalna uprava u Herceg Novom odlučila je “da još uvijek nije vrijeme za sadnju novih palmi”.
Vjerovatno zvaničnu potvrdu očekuju iz Fitosanitarne uprave koja je tokom 2015. godine donijela Akcioni plan za sprječavanje širenja i suzbijanja crvenog surlaša palmi – (Rhynchophorus ferrugineus).
Kada je 2012. godine uočena štetočina palmin surlaš, nemilosrdno je napadao palme, da je gotovo uništio sva stabla vrste Phoenix canariensis.
“Prošle godine d.o.o. „Komunalno-stambeno“ je uklonilo sedam palmi sa javnih površina. Sekretarijat za komunalne djelatnosti nema uvid u broj uklonjenih palmi sa privatnih površina. Na javnim površinama koje su u vlasništvu Opštine Herceg Novi ostalo je dvadesetak palmi vrste Phoenix canariensis”, navode iz Sekretarijata za komunalne djelatnosti.
Kako dodaju, tretiranje palmi na javnim površinama obavlja se sedam puta godišnje. Napominju i da park Boke, Institut Dr Simo Milošević, Titova vila, Bolnica Meljine i neke pozicije uz Šetalište predstavljaju lokacije na kojima je bio zasađen veliki broj palmi, ali one nisu u vlasništvu grada već u privatnoj svojini, te Sekretarijat nema evidenciju o broju uklonjenih stabala.
“Što se tiče područja Starog grada, lokacije na kojima su se nalazile palme, a sada su zabetonirane, su u privatnom vlasništvu”.
Herceg Novi je trajno izgubio poznate vizure i prepoznatljiv izgled koji su davale palme. Kako sada najavljuju iz Sekretarijata i u narenih pet godina će biti tako.
“S obzirom da je riječ o epidemiji, praksa je da mora proći najmanje pet godina od posljednje pojave palminog surlaša kako bismo bili sigurni da neće doći do propadanja novih palmi pod najezdom te štetočine. Svjedoci smo da i sada povremeno možemo uočiti palme koje je napao surlaš, tako da je njegovo prisustvo u hercegnovskoj opštini još uvijek evidentno”.
Zanimljivo je da ovo niko od gradova u okruženju ili drugim državama gdje je ova štetočina napadala palme, nije uzeo kao pravilo, već su obnovili fond palmi.
“U Herceg Novom ove godine nije planirana sadnja novih palmi na javnim površinama. Opština će u ovoj godini posaditi nove sadnice mimoza, pinija, maslina, kao i drugih stablašica na javnim površinama”, odgovaraju iz Sekretarijata, ne precizirajući gdje će ta stabla biti zasađena, kao ni kolika sredstva će opredjeliti za to.
Možda bi bilo dobro koji put pogledati kratki dokumentarni film “Palma Nostra,” hercegnovske NVO Novi val, čiji autori očekuju da poruka filma stigne do nadležnih institucija, stratega i Ministarstva, te da će i građani podržati “palma nostra” glas. Ova NVO predala je krajem prošle godine i peticiju Opštini za uspostavljanje posebne budžetske linije za očuvanje, zaštitu, valorizaciju i promociju flore Herceg Novog.
