Od posljednjeg vikenda u junu osjetno je došlo do većeg priliva gostiju. Ali nije nas ni ove godine mimoišla tzv. junska rupa, koja se dešava neposredno pred početak glavne ljetnje sezone. Nema više „zatišja“ u posjećenosti plaža, hotela, restorana, butiga… Počeli su školski i akademski raspusti, a turisti, posebno mladi, biraju za odmor jul i avgust. Baš kao većina zaposlenih. Mnogi čekaju vrelo ljeto i zbog stabilnijih vremesnkih prilika, mada ove godine nas vrlo često iznenađuju pljuskovi s grmaljavinom. Srećom, kratko traju.
Ne znamo koliko je turista danas zvanično u Herceg Novom, jer se u Turističkoj organizaciji oslanjaju isključivo na Upravu za statistiku (MONSTAT). Uprava, međutim, objavljuje podatke za prethodni mjesec tek krajem tekućeg. Tako ćemo i za maj imati detaljan statistički izvještaj za posjetu u Herceg Novom tek kada završi jun.
Ali, što se dešava na obali, u zoni morskog dobra, zašto su uprkos obećanjima zakupci umjesto 1. maja sredili plaže tek krajem juna, uz nekoliko izuzetaka? Zašto su zakupci kupališta, privremenih objekata, kasnili i sa obezbjeđenjem odobrenja za rad iz resornog Sekterarijata Opštine?
Ako je lani bio problem sa tenderima i visokim cijenama zakupa koje je odredilo JP Morsko dobro, što je razlog ove? Odgovor na to i druga pitanja koja se odnose na uređenje obale nijesmo uspjeli ni poslije mnogo pokušaja i upornosti da dobijemo od nadležnih u tom javnom preduzeću.
Herceg Novi ima skoro 150 plaža
Od Njivica do Kamenara postoji 147 kupališta, od kojih je 130 plaža aktivno u zakupu, dok se ostatak odnosi na javne (gradske) plaže i hotelska kupališta koja ne prolaze klasičan tender. Za gradske plaže ostavljeno je 9 lokacija. One su otvorene za posjetioce, nemaju obavezan plažni mobilijar, spasioce, plažne barove…
Ako bi se gledalo po podnijetim zahtjevima i odobrenjima za rad onda je kasno počela ovogodišnja sezona, potvrđuje nam sekretarka za turizam, ekonomski razvoj i investicije Opštine Herceg Novi, Suzana Memarović.
„Ove godine je najkasnije počela turistička sezona, jer na primjer 13. juna smo imali samo 12 predatih zahtjeva za plažu, a šest je odobreno. Ovlašćena lica u Komisiji za obilazak plaža, privremenih i ugostiteljskih objekata izlazi odmah na teren. Međutim, prilikom predaje zahtjeva nedostaju neka dokumenta, zato ne možemo odmah da izdamo odobrenje. Oni koji su odbijeni nisu imali na plažama bove, spasioce, neke dokumente… Zakupci moraju da imaju dokaz da su upisani u centralni registar Privrednog suda, ugovor o zakupu sa Morskim dobrom. Od ove godine Morsko dobro ne daje aneks ugovora već su zakupci dužni da nam dostave potvrdu da su izvršili obavezu plaćanja za tekuću godinu. To je novina. Dužni su da imaju urbanističko tehničke uslove. Licencu spasioca, uslove za organizaciju kupališta“.
Slično je i sa odobrenjima za plažne barove, privremne objekte , jer lani je početkom juna već bilo 30 usvojenih zahtjeva , a ove godine na početku juna samo 2 predata. Najveći problem je što na osnovu UT uslova zakupci imaju obavezu da pribave kao posljednji dokument – zapisinik komunalne inspekcicije, a to nemaju.
Prve dane juna obilježili su promjenljivi vremenski uslovi i niska temperatura mora, pa su pojedini ugostitelji svjesno odlagali potpuno montiranje plažnog mobilijara.
„Manji broj turista na samom početku ljeta stvara situaciju u kojoj zakupci tvrde da im je ekonomski neracionalno da plaže drže u punom kapacitetu prije sredine juna ili 1. jula. Svakako možemo primjetiti da je ljetna sezona okasnila i po broju predmeta pristglih Sekretarijatu za turizam, ekonomski razvoj i investicije Opštine Herceg Novi. Kada je u pitanju dinamika rješavanja predmeta, maksimalno smo ubrzali sve procedure, sa ciljem eliminisanja administrativnih barijera i efikasnijeg rada na terenu. U radu Sekretarijata nema apsolutno zastoja niti zadržavanja dokumentacije. Svi prispjeli predmeti se odmah po prijemu administrativno obrađuju, zavode u sistem i istog dana prosljeđuju na dalje postupanje. Članovi Komisije izlaze na teren odmah po prispijeću i preuzimaju predmete, kako bi se utvrdilo da li ispunjavaju minimalno tehničke uslove što je uslov prilikom dobijanja rješenja za rad mimo dokumentacije koju treba da dostave. Ovakvim načinom rada obezbijeđeno je donošenje odluka u najkraćim mogućim rokovima, čime direktno štitimo interese građana i privrednika koji zavise od ažurnosti lokalne samouprave“, tvrdi Memarović.
Do posljednjeg junskog vikenda u ovom opštinskom resoru su primili ukupno 57 zahtjeva za kupališta, a od toga odobreno je 49.
„ Ako bismo uporedili sa prošlom godinom, ukupan broj odobrenih plaža bio je 81 i neke smo odobrili i krajem avgusta, jer nisu imali potpisan ugovor sa JP Morskim dobrom. Kada su u pitanju privremeni objekti odnosno plažni barovi, imamo 8 odobrenih rješenja. Što se tiče broja ugostiteljskih objekata (restorani, cafe bar, plažni barovi, konobe…) od početka godine imamo 96 zahtjeva i odobrenih 84, što je svakako mali broj s obzirom da smo uveliko zakoračali u turističku sezonu“.
Zakupci „podižu“ standarde, ali često i cijene i glas
Da je kasno počelo sređivanje obale, svjedočili smo i 20. juna, kada je plaža ispod Titove vile u Igalu nasipana pjeskom. Visok datum, ne ulazeći u to koliko je tzv. prihranjivanje plaža dobro za živi svijet u moru i koliko može štetiti stvaranju ljekovitog blata.
I hercegnovsku obalu su, kao cijelo Crnogorsko primorje, preplavila kupališta sa gusto postavljenim mobilijarom. Obično se za suncobran i dvije ležaljke mora izdvojiti od 15 do čak 40 ili 50 eura. Lijepa je to para za nekog ko, na primjer, ima odobrenje za 100, a možda i udvostruči taj broj ležaljki. Na hotelskim plažama cijene boravka na plaži su i znatno više, jer nude u paketu piće i hranu.
Malo je onih koji strogo poštuju Pravilnik i pridržavaju se pravila da pola kupališta oslobode za posjetioce koji ne žele da izdvajaju novac za mobilijar. Problem je i dalje što neki zakupci imaju svoj plažni red. Zaključavaju poslije 21 sat plaže, ne dozvoljavaju sopstvene suncobrane, te raznu zaštitu od sunca, ležaljke, na slobodnom dijelu, koji je često i manje čist.
No, većina kupališta, ipak, djeluje uredno, zakupci nastoje da ispoštuju goste i pruže im svu udobnost. Među njima je i Nikola Perišić, zakupac sa Savine. Iako je dugo godina u turizmu, oprezan je kada je riječ o očekivanja od ove sezone, za razliku od zvaničnika.
„Ne može se još znati šta će biti. Krenulo je slabije nego ranijih godina. Imamo nešto stranaca koji odmaraju u Meljinama, a domaći iz Srbije tek počinju od ovog vikenda da dolaze. Sada na Šetalištu Pet Danica postoje i potapajući stubići, pa se manje prolazi kolima. Nema ove godine kao ranijih problema s „Morskim dobrom“ i ugovranjem zakupa, ali čujemo da je finansijska inspekcija u pisanju kazni rigorozna. Za neizdavanje fiskalnih računa za ležaljke, ili kafu, svejedno, kazne su i do 10.000 eura, plus 1000 odgovornom licu“.
Komentarišući to što opet većina plaža nije bila u funkciji ili spremna 1. maja, Perišić ističe:
„Ispali smo budale, jer smo otvorili 1. maja. Veliki broj kupališta nije bio spreman, pa vjerovatno onda iz Morskog dobra nijesu ni htjeli da izađu na teren. Vidim da niko nije zbog toga kažnjen. Pretpostavljam da nisu baš lako sakupili pare oni zakupci koji su se zalijetali prošle godine da plate visoke iznose zakupa. Nije bilo 70% plaža spremno, a „Morsko dobro“ traži za 1. maj minimum, tuševe, da su ograđeni, da plaže imaju spasioca. Poslije da bismo radili potrebno je ispuniti još 7-8 raznih stavki: ugovor za odvoz smeća, ugovor o osiguranju kupača sa nekom osiguravajućom kućom, standardo pravilo 50:50…“
Perišić primjećuje i da su radnici „Čistoće“ izuzetno posvećeni „gotovo neprimjetni“, ali bi iz opštinske komunalne policije trebalo češće da kontrolišu Šetalište Pet Danica.
„ Zabranjen je saobraćaj , ali divljaju električni trotineti. Sve ih je više, voze punim gasom slalom među ljude, to im je zabavno. Komunlna policija uglavnom brine o parkiranju, ali ih nema da kontrolišu saobraćaj i kako vlasnici drže pse. Ljudi Šetalištem vode i po nekoliko pasa puštenih“.
Vratiti obalu na upravljanje primorskim opštinama
Među zakupcima koji nijesu htjeli da ih imenujemo ima onih koji smatraju da je koncepcija JP Morsko dobro pogrešna, jer opštine treba da gazduju svojom obalom. Onda se ne bi događalo da se plaže kasno otvaraju, da još neke i u sred sezone predstavljaju gradilišta, da se ne zna odakle se sve doprema pjesak za nasipanje… Kako kažu, obalom se upravlja iz moćnog centra, iz kancelarije se uređuje obala, politika se vodi iz Budve, a plaže izdaju onima koji nemaju veze sa morem.
„Šetalište je pretvoreno u buvljak, svašta se tu može naći samo ne pravog turizma. Imamo u Herceg Novom socijalni turizam, s lošom privatizacijom…“
Šetalište veliki „privremeni“ bazar, s ugostiteljskom ponudom
U zoni morskog dobra na području opštine Herceg Novi ove sezone je programom privremenih objekata predviđeno postavljanje stotina privremenih lokacija komercijalnog karaktera,uključujući ugostiteljske terase, plažne barove, trgovinske štandove…
„Prilikom podnošenja zahtjeva za odobreje za rad privremenog objekta za koje je nadležan Sekretarijat ,a to su ugostiteljski objekti,moraju podnjeti određenu dokumentaciju. Zakupljeni privremeni objekat mora biti postavljen u skladu sa UT uslovima. Ti uslovi striktno definišu maksimalne gabarite (kvadratutu i visinu), tip materijala (uglavnom montažno-demontažni drveni ili metalni elementi sa tendama) i paletu boja (bijela, siva, bež ili boja prirodnog drveta), kako bi se izbjeglo narušavanje estetike obale. Potpuna jednoobraznost (da svi štandovi izgledaju identično) sprovodi se, ali nije na zavidnom nivou. Privatni zakupci često odstupaju od estetskih smjernica“, kaže nam Suzana Memarović.
Izdavaoci domaćeg smještaja: Predsezona lošija, siva ekonomija još „cvjeta“
Razgovarali smo i sa izdavaocima soba, apartmana, vila… Uglavnom, svi navode da je predsezona lošija, da tek od jula računaju na posjetu kao lani.
„Pad noćenja je i do 30% u predsezoni nego prošle godine. Ima gostiju naravno, dolaze, ali cijena smještaja mora da bude baš niska, ili čak niža da bi iko došao. To su gosti s niskom platežnom moći. Početak jula, za sad, djeluje loše, a od sredine jula i avgust se popunjava standardno dobro. Tada može i cijena biti veća za 10 do 20 odsto nego prošle godine“, ističu preduzetnici koji bukiraju domaći smještaj.
Na pitanje kako gosti ocjenjuju uslove za boravak u Herceg Novom, odgovaraju:
„
Uglavnom su zadovoljni smještajem, ali se opet najviše žale i ove godine na loše stanje puteva, koji nisu završeni. Neki dan su mi se gosti zaglavili u jednoj ulici koja se još gradi. GPS nije ažuriran, a nema obavještenja, građevinske table, to je veliki problem, kao i slab internet. Česti su nestanci vode, struje, velike su gužve u saobraćaju, čekanja na granicama, malo je parkinga… Ponekada baš sve bude frustrirajuće“.
U Herceg Novom je oko 3 000 izdavalaca smještaja koji su stalno aktivni. Svi moraju biti regularni sa odobrenjima za rad, te prijavljenim gostima. „Prilikom izdavanja odobrenja oni se moraju prvo upisati u Centralni turistički registar zatim podnose zahtjev za odredjivanje kategorije smještaja. Ukoliko imaju legalan objekat koji izdaje, upis u CTR dobija neograničeno, a kategoriju obnavlja svake tri godine. Međutim ako je objekat u procesu legalizacije onda će dobiti privremeno rješenje o upisu u CTR i kategoriju, odnosno na godinu dana“, objašnjava Memarović.
Suzbijanje sive ekonomije u sektoru privatnog smještaja je višegodišnji izazov. Visoki porezi i komplikovane administrativne procedure, naročito od kada se primjenjuje Zakon o fiskalizaciji, često tjeraju ljude u sivu zonu, ističe naša sagovornica.
„Uvođenje fiksnog – paušalnog poreza po krevetu ili smještajnoj jedinici na godišnjem nivou, bez obzira na popunjenost, možda bi bilo rješenje. Kada je taj iznos ekonomski prihvatljiv i predvidiv, izdavaocima se više isplati da plate porez nego da rizikuju visoke kazne. Tokom ljetnjih mjeseci na terenu su stalno lokalni inspektori koji sprovode pojačan nadzor. Fokus kontrole je provjera posjedovanja rješenja za rad i redovno prijavljivanje gostiju kroz elektronski sistem. Smatram da se ovaj problem ne može riješiti isključivo kaznama, a vjerujem da bi veći rezultat dobili kombinacijom stimulativnih mjera“.
Kordić: Očekujemo jednu od uspješnijih sezona
Ipak, zvaničnici su optimisti. Ministarka turizma Simonida Kordić je u Skupštini saopštila da bi ova ljetnja sezona mogla biti među najuspješnijim do sada, imajući u vidu da je prema posljednjim podacima od 18. juna broj turista veći za 12,66 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, odnosno 15,62 odsto u odnosu na 2019. godinu.
Prema njenim riječima, anketa je pokazala da je preko 80 odsto crnogorskih privrednika zadovoljno predsezonom i bukinzima.Dodala je da je to rezultat njihovog dvogodišnjeg rada. Naglasila je značaj odgovarajućeg odnosa kvaliteta i cijena turističke ponude na ukupan uspjeh turističke sezone.
„Intenzivirali smo vidljivost Crne Gore na međunarodnom planu i omogućili da Crna Gora crpi resurse iz većeg broja emitivnih tržišta. Imamo značajan rast iz gostiju iz SAD i Azije, što je važno, jer je pomoglo da se smanje efekti koje svakako trpimo zbog dešavanja na Bliskom istoku – kazala je Kordić.
Ukazala je i na preko 20 novih avio-ruta ove godine na oba aerodroma, dodajući da je otvaranje Svetog Stefana od značaja i na ostale turističke proizvode. Na sjeveru, kako je dodala, Crna Gora prvi put ima registar planinskih staza za čije uređenje je, u dužini od 575 km, potpisan ugovor sa Planinskim savezom. Kordić je kazala da je interesovanje za festival Exit i Sun dance koji se održavaju kod nas prevazilazi očekivanja.
Dodala je da je u kontekstu krize na Bliskom istoku, od značaja što Crna Gora ima reputaciju bezbjedne i stabilne destinacije vidljive u relevantnim medijima. Da bi umanjili efekte ove krize, posebno gubitka turista iz Izraela, preduzeli su, kako je kazala Kordić, intenzivne mjere kako bi ojačali tržišta zapadne Evrope, Azije i SAD-a.
Ovaj tekst je realizovan uz podršku Ministarstva kulture i medija kroz projekat “Ekologija i turizam Herceg Novog”
