Zaboravljeni oficirski dom u srcu Starog grada

Bašta oficirskog doma ušuškana u primorskom bilju, oivčena betonskim zidom na kojem su ugrađena dva lava, još iz mletačkog doba i velika kapija, simbol su prošlih vremena. Znate li gdje je bio nekadašnji oficirski dom u Herceg Novom?

Mnogi mlađi Novljani će prvi put čuti da su takav dom i bašta postojali u Novome sve do razornog zemljotresa 1979. godine. U njemu je počela 1922. godine i filmska istorija grada, kada je bioskop otvorio trgovac Todor Peričinović.

Nas je na sve podsjetila jedna turistička vodičkinja, koja se zapitala zašto je taj dio grada neuređen i zašto dom i bašta nikada nisu obnovljeni?

Kako je za Novski portal ispričao kustos u Gradskom muzeju i galeriji Goran Grujo Skrobanović, nekada je to bio oficirski dom, bioskop, kasnije disko, pozorište, omladinski centar.

Gdje su dva lava danas?

Specifičnost koja je krasila taj prostor su lapidi lavova koje su postavljali Mlečani.

„Radi se o lapidima koji su bili ugrađeni u kalalongu s lijeve strane kada se penjete od Forte Mare. Kada su Austrijanci 1814. došli u Boku uklanjali su sve ono što je Mletačka republika postavljala. Kao i u svim gradovima na moru Mletačka republika je postavljala zaštitnike grada i lavove koji su simbol Venecije. Svi su za vrijeme Austrije uklonjeni, a opet su ugrađeni 1919. godine. To je uradio arheolog amater, apotekar Đonović. On ih je vratio i tu ugradio. Kada su 1941. godine došli Talijani oni ih izvadili i vratili na gradske zidine. Ovaj lav je bio u nekom magacinu od 1945. do 1953. godine kada je premješten u Muzej i do danas je tamo. Posvećen je tadašnjem duždu Petru Grimaniju“.

Ideja Skrobanovića je bila da se lav vrati na poziciju na kojoj se nekada nalazio, ali nije naišao na razumjevanje tadašnjih opštinskih rukovodilaca.

„On je težak, ima oko 400 kg, ali mogao bi se vratiti i mislim da treba vratiti sve ono što se može vratiti. Ja sam pokretao i inicijativu da se vrati grb Kraljevine Jugoslavije, koji je Balabušić 1929. postavio na Sahat kulu, ali je bilo problematično, jer je jako težak, a ona je od cigle napravljena“.

Kako dodaje Skrobanović, drugom lavu se gubi trag, što nije neobično, jer svaka vlast koja je dolazila uklanjala je recidive prošlosti.

Što je sve bilo u oficirskom domu?

Današnji prostor Galerije Josip Bepo Benković nekada je bio podoficirska menza za vrijeme Austrije, a oficirska menza i balska dvorana i pozorište su bili na današnjem Trgu od knjige.

„Tu je bila pozorišna bina sa gledalištem i balkonima, a preko dana je bila oficirska menza. Poslije toga je pretvorena u Dom omladine, a 1979. je srušena u zemljotresu. Nije nađen interes da se obnovi, bilo je skupo, a nije imalo kapacitete koji bi ekonomski vratili uloženo. Postao je Trg od knjige što je humana verzija nečega što je tu postojalo. Bilo je i ideja da se napravi zvonik, a moje mišljenje je bilo da je to nepotrebno pored crkve koja ima zvonik“, kaže Skrobanović.

Nacrti oficirskog doma postoje u Arhivima Herceg Novog, Zadra i Beča, a naš sagovornik smatra da bi ga trebalo izgraditi opet.

„Bila je lijepa zgrada, nama je to do 1979. bio disko klub, bila je i pozorišna bina, kao i kancelarije omladinske organizacije“.

Perišić: U oficirskom domu bilo i prvenstvo za žene u šahu

O Oficirskom domu i bašti pisao je i Novljanin Milo Perišić u knjizi „Herceg Novi pod korom naranče 1930-1980“.

„Na dijelu Trga Belavista nekada je bila bašta Oficirskog doma, formirana za vrijeme austrijske vlasti. Između dva rata, sagrađen je Oficirski dom sa kuhinjom i menzom, čitaonicom i prostorijama u kojima se igrao stoni tenis, izvođeni manji pozorišni komadi, prikazivani filmovi. Tu je pedesetih godina prošlog vijeka održano prvenstvo u šahu za žene, a u to vrijeme prvakinja među šahistkinjama u Jugoslaviji bila je Milunka Lazarević. Zgrada je oštećena u zemljotresu 1979. godine i potom srušena. Ovaj plato minule decenije oživljava ljeti, tokom Međunarodnog sajma „Trg od knjige““.

Oficirska bašta ili Trg od knjige, danas izgleda kako ne bi trebalo, zatrpan šutom, armaturnom mrežom. Uz malo volje ovo mjesto može biti pravi dragulj Starog grada, baš kao što je i nekada bio.